Čovjek je biće rada, fizičkog i intelektualnog. Svakodnevne obaveze kroz taj njegov rad mogu utjecati i na njegovo mentalno zdravlje. Ako bude odgovorno obavljao svoj posao, poštovao predviđene rokove, ne zatrpavao se poslom i ostavljao da se obavi u posljednji čas, onda su njegove mogućnosti smanjenja stresa veće. Isti je slučaj i sa studentima i njihovim školskim obavezama, kao i sa svim ostalim poslovima, zanimanjima u čovjekovom životu. Ako se čovjek ne navikne da revnosno obavlja svoje dužnosti, onda može doživjeti mentalnu bolest nazvanu stres.
To je bolest koja je posljedica određene stvari, npr. nagomilanog posla ili nagomilanog gradiva. A do tog nedovršenog posla/gradiva došlo je zbog toga što osoba nije sebi rasporedila vrijeme, nije imala dovoljnu svijest o tome da može doći period kada će zažaliti što nije redovno izvršavala svoje zadatke. Ovo je možda najfrekventniji oblik kada se spomene stres, ali on može biti i posljedica određenih radnji koje nisu u našoj moći, npr. živjeti pored komšije koji će svaku noć puštati glasnu muziku ili živjeti u ratnom okruženju, gladan, izmoren, bez perspektive.
Definicija stresa
"Stres možemo definirati kao normalnu generaliziranu psihofiziološku reakciju na prijetnje koje dolaze iz okoline i na zahtjeve koje okolina i druge osobe postavljaju pojedincu. Fiziološka reakcija na percipiranu prijetnju podrazumijeva aktivaciju mehanizma borbe ili bijega koji u tijelu mobilizira energiju za uspješno prevladavanje izazova. Ova adaptivna funkcija kratkoročno je korisna i prestaje onda kada mozak tijelu pošalje povratnu informaciju da je prijetnja uklonjena. Međutim, može se dogoditi da povratna informacija ne bude poslana ili da se u nekom kraćem razdoblju dogodi niz stresnih situacija, zbog čega tijelo ostaje u dugotrajnom stanju stresa." (Preuzeto sa: https://www.kakosi.hr/2020/09/08/nosenje-sa-stresom/)
Poticaji preko kojih doživljavamo stres nazivaju se stresori ili stresni podražaji. Stresor ili stresni podražaj svaki je tjelesni, psihički ili socijalni poticaj koji dovodi pojedinca u stanje stresa. Stresori se dijele na:
• Fizičke: izloženost buci, velikoj vrućini ili hladnoći, jakoj boli, senzornoj lišenosti, prirodnim nepogodama i katastrofama i sl.
• Psihološke: izloženost međuljudskim sukobima, u obitelji, na poslu, izloženost neuspjesima, psihološkim konfliktima i frustracijama.
• Socijalne: izloženost velikim socijalnim promjenama, ekonomskim krizama, ratovima, naglim promjenama društvenih odnosa i sl. (I. Matulović, T. Rončević, J. Sindik, "Stres i suočavanje sa stresom -- primjer zdravstvenog osoblja")
Islamska perspektiva saniranja stresa
Stres je reakcija na stanje koje nas zadesi. Tako, ako nas zadesi neka fizička ili socijalna nepogoda, onda moramo biti svjesni da to jednostavno dolazi od Allaha. Određena bolest, velike vrućine, prirodne nepogode, mi to uopšte ne možemo kontrolisati, na nama je da se ponašamo onako kako nas Kur'an i hadis uče.
Uzvišeni Allah kaže: "Ne volite nešto, a ono može biti dobro za vas; nešto volite, a ono ispadne zlo po vas. Allah zna, a vi ne znate." (El-Bekara, 216) Suhejb er-Rumi, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Posalnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Čudan li je primjer vjernika! Svako stanje u kojem se nađe je dobro za njega, a to nije slučaj ni sa kim drugim osim sa vjernikom. Ako ga zadesi kakva radost, on se na njoj zahvali, pa zato biva nagrađen, a ako ga zadesi kakva nedaća, on se strpi pa i za to biva nagrađen." (Muslim)
I zbog toga čovjek treba imati duboku vjeru u kader. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Allah je zapisao sudbinu svih stvorenja pedeset hiljada godina prije stvaranja nebesa i Zemlje." (Muslim)
Stres se također doživljava i prilikom gubitka voljene osobe, prilikom rastave braka, prilikom saznanja o određenoj teškoj bolesti kod čovjeka ili kod nekoga ko mu je blizak. Svi navedeni ajeti i hadisi idu u prilog tome da se takva vrsta stresa najlakše liječi dubokom vjerom u Allahovu odredbu i velikom sviješću da nas je to jednostavno moralo zadesiti na ovom nesvršenom dunjaluku, da smo stvoreni da tu provedemo samo određeni, izuzetno mali period života u odnosu na sve ono što nas čeka nakon smrti.
Što se tiče psihološkog doživljaja stresa, o određenim prevencijama i zaštiti pisali smo u prethodnim brojevima kada smo govorili o mentalnom zdravlju i mentalnim bolestima uopćeno. Onaj ko nije čitao, preporučujem mu da se vrati na te tekstove, a one koji su čitali kratko ćemo podsjetiti.
Kada se stres doživljava zbog međuljudskih odnosa, da bi se prevenirao, potrebno je da dobro razmotrimo s kim se družimo, a i kad dođe do takvih situacija, trebamo konflikte što prije rješavati kako se ne bi proširili.
Kada su u pitanju neuspjesi u čovjekovom životu, koji se tiču dunjalučkih relacija, poput posla ili takmičenja, trebamo sebi postaviti prvi i najvažniji cilj -- Allahovo zadovoljstvo. Ako se desi da ne uspijemo na određenom polju, onda se moramo pomiriti s činjenicom da Allah nije tako odredio i da se sigurno neko dobro krije u tome. Možemo u određenoj mjeri biti tužni, ali se ne smijemo frustrirati kako ne bismo narušili svoje mentalno zdravlje. Ako sebi uvijek postavimo za cilj da u nečemu moramo uspjeti pod svaku cijenu, nakon doživljenog neuspjeha možemo u potpunosti odustati od mnogih drugih stvari. Lijek za takvu vrstu stresa jeste prisjećanje na ajet u kojem Uzvišeni Allah kaže: "I reci: 'Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni Onome Koji zna nevidljivi i vidljivi svijet, pa će vas o onome što ste radili obavijestiti'" (Et-Tevba, 105). U čovjekovim rukama nije rezultat, niti to od njega Allah traži. Da pod svaku cijenu čovjek svojim trudom mora imati i rezutat, šta bismo rekli za poslanike koji će na Sudnjem danu doći sa malo, sa jednim ili sa nijednim sljedbenikom. To jednostavno nije bilo u njihovoj moći. To je Allahova moć i volja i On upravlja rezultatima, a svi ti poslanici, koji nama mogu biti motivacija za rad svoje su poslove obavili onako kako je to Allah od njih tražio. Oni su svoju zadaću ispunili jednako kao i oni poslanici koji će imati svoje sljedbenike, samo što je Allahova odredba i volja bila drugačija.
Prevencija stresa
Ovaj metod će zvučati veoma jednostavan, ali opet ga ljudi ne primjenjuju u svojim životima. Da ne bi došlo do stresa u životu, na poslu, potrebno je svoje obaveze na vrijeme izvršavati. Uzmimo za primjer studenta koji ima zadatak da za mjesec dana napiše seminarski rad o određenoj temi. Ako bude čekao zadnje dane da to uradi, veoma je lahko da može doći u stresnu situaciju. Jer prilikom izrade rada potrebno je pronaći literaturu, a to iako naizgled može biti lagano, ponekad ne bude jednostavo. Određena knjige iz biblioteke može se izgubiti, biti posuđena, možda se ne nađe dovoljno izvora u bibliteci u kojoj je učlanjen itd. Ali, recimo da i to nije najveći problem, da se to na neki način prebrodi, pojavit će se novi, veći problem, prilikom obavljanja takvog posla ili npr. pisanja nekog projekta ne možete sebi reći evo sad idem pet sati da to radim. Jer za takve poslove, nije ponekad dovoljno samo vrijeme, već i inspiracija, ideja se mora razvijati, ali potrebna je i volja da se takvo nešto radi. U takvoj situaciji pojavljuje se stres kod čovjeka, koji može biti uzrokom da u potpunosti odustane od započetog rada ili projekta.
Prema tome, kako bismo prevenirali stres koji mi kao ljudi na neki način i možemo kontrolisati ili da se izrazimo na drugi način -- stres koji je nastao našim djelovanjem, tj. našom neodgovornošću, moramo redovno obavljati zadatke koji su izloženi pred nama. Koliko god ovo zvučalo jednostavno, mnogi ljudi pokušavaju godinama da srede svoje živote i usklade ih sa odgovornim ponašanjem.
Možemo zaključiti da postoji kontrolisani i nekontrolisani stres. Stres koji nije moguće kontrolisati, tj. sve ono što nije u našoj moći, na šta mi ne možemo utjecati i izvan je naših mogućnosti, tu se prepuštamo Allahovom određenju. Stres koji mi možemo kontrolisati ili bolje kazano koji je posljedica našeg nerada, neaktivizma, liječi se proaktivnim i produktivnim djelovanjem, obavljanjem zadataka na vrijeme, odgovornim ponašanjem i slično.
Pozitivan stres
Postoji i pozitivna vrsta stresa koji se naziva eustres. To je onaj stres koji je potpuno drugačiji od negativnog stresa. To je stres koji nas tjera na aktivizam, koji osjećamo prilikom velikih uzbuđenja, sretnih događaja, određenih dobitaka i slično tome.
Čovjek treba da se kontroliše i u situacijama koje su pozitivne za njega, npr. kada osjeti veliku sreću. Uzvišeni Allah kaže: "I kad je Gospodar vaš objavio: 'Ako budete zahvalni, Ja ću vam zacijelo još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti'" (Ibrahim, 7). Čovjek u takvim situacijama može učiniti neke stvari zbog kojih će mu kasnije biti teško, kojih će se postidjeti, jer se određena kontrola nad svojim tijelom ili riječima izgubi. Najbolja stvar jeste umjerenost, a kada se i osjeti sreća, treba biti zahvalan Allahu. Svaki čovjek ima potrebu za hranom i pićem, i propisano je da se nakon jela kaže "elhamdulillah", zbog blagodati koju nam je dao Uzvišeni Allah.
Još jedan od razloga zašto bismo se trebali kontrolisati u sretnim momentima jeste i zbog toga što ta blagodat veoma lahko može i nestati iz našeg života. Ako se vežemo za tu blagodat, onda ćemo kasnije i biti tužni kada ona nestane. Zbog toga je islam vjera umjerenosti i srednjeg puta. Kada smo u negativnim trenucima, tražimo pomoć od Uzvišenog Allaha, a kada smo u pozitivnim situacijama, zahvaljujemo se Allahu na njima.