Menu

Mentalne bolesti: Depresija

Tema Savremene temeČitanje 11 minuta

Izostanak brige o mentalnom zdravlju ima za posljedicu pojavu mentalnih oboljenja. Jedna od tih bolesti jeste depresija, koja se danas javlja kod velikog broja ljudi. Posljedice ovog oboljenja mogu biti katastrofalne, a nastaju nakon neaktivizma, lijenosti, nedostatka volje i motivacije i slično. Depresije se najbrže možemo riješiti ako joj se ne prepustimo, tj. ako proaktivno djelujemo i ako u našem mentalnom sklopu ne dopustimo mislima da nas "zakuju za krevet". Jedna od specifičnosti ove bolesti jeste što ona u velikoj mjeri zavisi od onoga šta mislimo ili, bolje reći, od onoga što sebi umislimo, što kasnije ima implikaciju na naše kako mentalno tako i u dobrom slučaju na fizičko zdravlje. Depresija se može pobijediti usredotočenim mislima, zdravim razmišljanjem, pronalaženjem motivacije na razne načine, neprepuštanjem depresiji i slično.


Tuga i depresija

Razliku između tuge i depresije možemo sažeti u činjenici da tugu na neki način ne možemo kontrolisati, ona je posljedica određenih faktora koji nisu u našoj moći, poput: smrti voljene osobe, a depresija je pogoršani čin mentalnog oboljenja koji je moguće kontrolisati shodno jačini svog mentalnog zdravlja. Depresija nastaje posljedicom nerada, neaktivizma, prepuštanja depresiji, lošim navikama, tj. sve ono što smo u određenom obliku u mogućnosti kontrolisati. Jakub, alejhis-selam, bio je tužan zbog privremenog gubitka svog sina Jusufa, alejhis-selam, ali nije nikada pao u depresiju. Uzvišeni u suri Jusuf kaže: "I donesoše košulju njegovu lažnom krvlju okrvavljenu. 'U vašim dušama ponikla je zla misao', reče on, 'i ja se neću jadati, od Allaha ja tražim pomoć protiv ovoga što vi iznosite.'" Nakon scena koja su se odvijale sa Jusufom, alejhis-selam, i nakon što su braća opet povela mlađeg brata kako bi otišli tražiti određenu vrstu humanitarne pomoći, ponavlja se isti scenarij sa Benjaminom kao i sa Jusufom. Jusufov brat ostaje kod njega pomoću Jusufovog lukavstva. I opet Allah u istoj suri napominje kako je njegov otac Jakub, alejhis-selam, bio tužan: "I okrenu se od njih i reče: 'O Jusufe, tugo moja!', a oči su mu bile pobijeljele od jada, bio je vrlo potišten." I nakon nekoliko ajeta Uzvišeni Allah daje nam lijek kako se ponašati kada osjetimo tugu i kako suzbiti depresiju: "O sinovi moji, idite i raspitajte se za Jusufa i brata njegova, i ne gubite nadu u milost Allahovu; samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost." Nema prepuštanja depresiji, tugu treba suzbijati koliko je god moguće i proaktivno djelovati, zabaviti se korisnim stvarima.

Definisanje depresije

"Depresija po klasifikaciji spada u poremećaje afekta ili raspoloženja, kod kojih je glavni simptom promjena raspoloženja, a sekundarna obilježja su poremećaji nagona i kognicije. Simptomi poremećaja raspoloženja dijele se na emocionalne, motivacijske, ponašajne, tjelesne i kognitivne. Depresija osim sniženog raspoloženja uključuje oskudnu emocionalnu reakciju, gubitak volje, inicijative, energije i interesa, osjećaj krivice te smetnje nagona. Ona je najčešći psihijatrijski poremećaj, ne samo u klasifikaciji poremećaja raspoloženja, nego poremećaja općenito." (https://www.zzjzfbih.ba/depresija/)

Sve veći broj stanovništva zahvaćen je depresivnim stanjem, a prognoze govore da će taj broj i dalje rasti: "Depresija (depresivni poremećaji) veoma je često oboljenje koje pripada grupi poremećaja raspoloženja (afektivnih poremećaja), s kompleksnim i višestrukim uzrocima nastanka i razvijanja. Zbog konstantnog rasta broja osoba s depresijom u cijelom svijetu (više od 300 miliona oboljelih) trenutno je to drugi najčešći uzrok obolijevanja i nesposobnosti u svijetu, s prognozom da će do 2030. godine postati vodeći uzrok. To je jedan od razloga pojačanog medijskog interesa za izvještavanje o depresiji, koje, poput izvještavanja o mentalnim poremećajima uopće ili pojedinim mentalnim bolestima, nerijetko nema tok koji bi bio usmjeren podršci oboljelih i članovima njihovih porodica." (Etičko izvještavanje o mentalnom zdravlju, grupa autora)

Prema prikazanoj definiciji uočljivo je da depresija predstavlja nedostatak motivacije, raspoloženja, prepuštanje lijenosti, gubitak volje i energije. Sad ćemo spomenuti jedan od ajeta koji itekako može da motivira i podstiče na akciju, tj. na proaktivno djelovanje.

Uzvišeni Allah kaže: "I reci: 'Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici, i vi ćete biti vraćeni Onome Koji zna nevidljivi i vidljivi svijet, pa će vas On o onome što ste radili obavijestiti.'" (Et-Tevba, 105) Ako čovjek ne vidi rezultate svoga rada pa padne u očaj i depresiju, treba se sjetiti ovog ajeta i njemu sličnih ajeta i hadisa. Nagrada za rad i trud, s iskrenim nijetom, zagarantovana je kod Uzvišenog Allaha jer naplata (nećemo reći kasniti) će doći u pravo vrijeme. Šta će čovjeku veća sreća od toga da Allah prepozna njegov trud i da ga nagradi zbog toga?

Nažalost, depresija je takva bolest da će na postelju baciti ne samo one koji su fizički jaki i snažni, niti one koji imaju veliki ugled među ljudima, nego i pojedince koji su stekli određena akademska zvanja, koji imaju velike količine informacija.

Motivacija i suzbijanje depresije

Pronalazak motivacije zavisi od onoga čemu stremimo. Ako se obraćamo vjerničkoj populaciji, ali u kontekstu depresije koja ima utjecaja na čovjekov obredoslovno-moralni domen, onda je logičan slijed da motivaciju trebamo pronaći u vjerskim tekstovima. Ako je riječ o ljudima kojima je dunjaluk bitan, koji padaju u depresiju zbog neostvarenih dunjalučkih želja (što ne moramo nužno odmah kritikovati i što ne mora uvijek biti u negativnom kontekstu), onda se motivacija pronalazi u određenim biografskim zapisima, knjigama motivacije, motivacijskim govorima, ugledanjem na uspješne ljude i njihov život. Također, vjernik može kombinirati ove dvije stvari kako bi njegov ahiretski profil bio uspješan isto kao i njegov dunjalučki.

Opet navodimo jedan od ajeta koji nam može biti podstrek za proaktivno djelovanje: "Zar nagrada za dobro učinjeno djelo može biti nešto drugo do dobro?!" (Er-Rahman, 60). Kada se vjernik nađe u određenoj situaciji pa treba da učini određeni grijeh ili u ovom kontekstu nije dovoljno motivisan da radi određenu stvar (osjeća depresiju), može zamoliti Allaha da mu u Džennetu da upravo to što ga na ovom svijetu tišti. Zar nagrada za aktivno djelovanje, koje suzbija lijenost, neće biti kod Allaha ogromna? Ako želi da čini velika djela i sposoban je za to, ali mu se ne ukaže prilika za to pa ga to demotiviše, neka se sjeti da nije važno koliko je djelo u očima ljudi malo, već koliko je iskreno i s koliko se elana radi, s kolikom se željom traži nagrada od Uzvišenog Allaha. Neka se sjeti Ebu Bekra, radijallahu anhu, prvog čovjeka ummeta nakon smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, čiji je iman bio jači od imana čitavog ummeta, koji bi ujutro prije svih otišao i odnio potrebne namirnice nemoćnoj starici. Prvi čovjek ummeta, koji ima priliku da bira društvo u kojem će biti, da bira ljude koji će njega služiti, da ima svoje osobne vozače, kuhare, on ide da služi tamo neku staricu. Mogao je on sebi reći, šta meni ovo treba, idem da uvježbavam vojsku, idem da držim predavanja, ali nije. I nema boljeg čovjeka od Ebu Bekra, radijallahu anhu, a da li smo mi pronicljiviji od njega?

Sjeti se ovog primjera kad budeš depresivan i pomisliš da ne možeš doprinijeti ummetu ili kada misliš da možeš dati više pa nećeš da radiš ovako "mizerne" stvari. A kako ćeš se sjetiti ovakvih primjera? Tako što ćeš čitati o biografiji slavnih predvodnika, što će zasigurno kod tebe probuditi aktivizam i snagu da ustraješ u dobru. Bio depresivan ili ne, dan će proći, bio demotivisan, sat će i dalje imati 60 minuta, bio razočaran u ljude ili u sebe, minuta će i dalje imati 60 sekundi, ako ne iskoristiš vrijeme, iskoristit će tebe depresija, neaktivizam i ostat ćeš demotivisan. Ustani i pokreni se!

Iz knjige Promijeni navike, promijeni život izdvajamo sljedeći citat: "Kada nivoi dopamina padnu ispod određene osnovne linije, to stvara osjećaj koji nazivamo tugom. Ako nivoi dopamina ostanu ispod te osnovne vrijednosti duže od nekoliko dana, to nazivamo depresijom. Depresija je pogubna za vaše zdravlje i uzrokuje smanjenje energije, što narušava produktivnost i kreativnost. Kada je osoba depresivna, mogu se pojaviti mnoga negativna ponašanja: povlačenje iz života, osoba može krenuti putem 'bori se ili bježi' (što rezultira lošim donošenjem odluka), povećana anksioznost, osoba može postati bezvoljna pa čak i doći do te tačke u kojoj gubi svaki interes za životom." (Tom Corley, Promijeni navike, promijeni život: istraživanje o životnim navikama 177 samoostvarenih milionera, prijevod: Almedina Avdić i Resul Mehmedović)

Također, ovaj autor govori i o tome kako da se suzbije depresija. Da bi se pobjedila tuga i depresija potrebno je raditi sljedeće aktivnosti: svakodnevne vježbe, svakodnevno učenje, razvijanje konstruktivnih odnosa i uvježbavanje pozitivnosti. Što se tiče vježbanja, to je aktivnost koju svi preporučuju, koja pozitivno utječe na psihološko stanje čovjeka. Svakodnevno učenje veoma je bitno jer mozak voli novosti. "Svakodnevno čitanje radi učenja jedna je od najmoćnijih aktivnosti za sreću u koju se možemo uključiti." Razvijanje konstruktivnih odnosa znači izabrati dobro društvo, a pozitivnost možemo uvježbavati s uvježbavanjem duhovnosti.

Utjecaj depresije na fizička oboljenja

Čovjekov mentalni sklop potiskuje određene fizičke aktivnosti, ulijeni čovjeka, "veže ga za krevet", poremeti njegovu ishranu. Na nekog to djeluje na način da spas i izlaz i od depresije traži u pretjeranom konzumiranju ishrane, a nekog depresija shrva da ostavi određenu ishranu, što kasnije dovodi do toga da su mu određeni vitamini i minerali potrebni i da dođe do pojave određene bolesti. Brinući se za naše mentalno zdravlje, mi se brinemo i za naše fizičko zdravlje.

U prošlom broju El-Asra u tekstu "Pogubnost bijelog šećera" mogli ste pročitati o negativnoj sponi između depresije i slatkog. Navest ćemo samo kratki isječak iz tog teksta, a vi se možete vratiti nazad da nanovo ili ponovo pročitate: "Kako će onda smršaviti ljubitelji slatkiša? Preko 42% njih je depresivno. Redovito jedenje slatkog izaziva depresiju. I ovisnost. Što znači redovito? Svaki dan, barem nešto slatko. Depresivna osoba nema motivacije. Da se motivira, posegnut će za slatkim. Tako nastaje začarani krug."

Piše: Mr. Vedad Mustedanagić