Kako zelena boja utječe na ljudsku psihu?
Uzvišeni Allah u Kur’anu na više mjesta spominje zelenu boju: “Oni će biti naslonjeni na uzglavlja zelena, prekrivena ćilimima čarobnim i prekrasnim – pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!” (Er-Rahman, 76–77), “Na njima će biti odijela od tanke zelene svile, i od teške svile, nakićeni narukvicama od srebra, i dat će im Gospodar njihov da piju čisto piće” (El-Insan, 21), i “…u svilu i kadifu obučeni i jedni prema drugima...” (Ed-Duhan, 53).
Psiholozi kažu da je utjecaj boja na ljudsku psihu veoma raznolik. Tako boja može utjecati na našu odlučnost i ambicije, može nam podstaći osjećaj topline ili hladnoće, može pobuditi osjećaj zadovoljstva, ali i tjeskobe. Ipak, utjecaj koji boje mogu proizvesti na čovjeka ovisi o osobnosti svakoga pojedinačno, kao i njegovog pogleda na život.
Tako, naprimjer, žuta boja odašilje jak talasni utjecaj koji djeluje na nervni sistem ljudi. Ako neko želi postaviti upečatljivu reklamu pored saobraćajnih puteva, najučinkovitija boja za to bila bi upravo žuta boja. Ljubičasta boja izražava postojanost i stabilnost, plava daje osjećaj širine i hladnoće, dok crvena i druge boje izvedene iz crvene potiču osjećaj topline.
Međutim, boja koja pruža zadovoljstvo i radost ljudskoj duši jeste zelena boja. Allah je stvorio biljke u zelenoj boji, pa tako velika površina zemlje koju prekrivaju biljke različite vrste, kod čovjeka proizvodi osjećaj zadovoljstva. Otuda je mantil koji nose hirurzi upravo zelene boje, kako bi se oraspoložio pacijent koji treba da ima hiruršku operaciju. Kada Allah, prilikom opisa Dženneta i blagodati u njemu, spominje zelenu boju, to nam ukazuje na njenu važnost i podstiče nas da joj prilikom izbora boja dajemo prednost, što će pozitivno utjecati na nas.
(Izvor: nabulsi.com)
Nauka potvrdila islamski princip o ranom lijeganju i ustajanju iz postelje
Nakon što su izvršili stotine eksperimenata o spavanju i zdravlju, vodeći svjetski naučnici otkrili su da bi za održavanje optimalnog zdravlja osoba trebala odlaziti na spavanje rano i ustati prije izlaska sunca. Najbolji sati za odmaranje vašega tijela jesu između 22 sata i 6 sati ujutro. Odlazak u krevet u 23 sata, u ponoć ili u jedan sat poslije ponoći, vrlo je štetan za ljudsko zdravlje i direktan je uzrok mnogih modernih “bolesti ubojica”, poput bolesti srca i raka. Ukoliko obratimo pažnju na historiju islama, uvidjet ćemo da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabi nisu bdjeli noću, pričajući i sijeleći, nego su nedugo nakon jacija-namaza odlazili na počinak. Buhari i Muslim bilježe hadis koji prenosi Ebu Berza i u kojem se navodi: “Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, smatrao je pokuđenim da se spava prije jacije i da se sijeli poslije nje.”
Naša tijela treba da slijede prirodne zakone. Ako mi prekršimo te zakone – ne treba nikog drugog da krivimo. Priroda djeluje i kreće se prema preciznim ritmičkim krugovima koji se nalaze pod utjecajem Zemljine rotacije, Sunca i Mjeseca. Svakoga dana Sunce se diže i spušta, sezone se mijenjaju, Mjesec i okeanske plime se uzdižu i padaju. Funkcije spavanja i budnosti dio su tog ritma. U prirodi nalazimo da su životinje i biljke budne i spavaju u skladu s tim ritmom. Ljudska bića također imaju prirodni ritam.
Naša tijela funkcioniraju prema prirodnim krugovima, tjelesni ritam obično je nazvan unutarnji sat tijela ili biološki sat. Poremećaji prirodnih funkcija našeg biološkog sata, izazvani nepravilnim navikama i nepravilnim spavanjem, uzrokuju različita oboljenja. Kada su naša tijela izvan ravnoteže, ništa nam ne djeluje normalno. To je zato što hormoni, hemikalije i neurotransmiteri, koji određuju naše nivoe energije, vitalnosti i kako se osjećamo, spavamo i jedemo, nisu sinhronizirani. Drugim riječima, mi smo neuravnoteženi.
Prije raširene upotrebe struje, što je bilo izraženo u selima prije pedeset godina, ljudi su odlazili u krevet odmah nakon zalaska sunca, kao što rade i mnoge životinje, i što je priroda namijenila ljudima. Najbolji sati spavanja za vaše tijelo jesu između 22 sata i 6 sati ujutro.
To je vrijeme u kojemu je vaše tijelo programirano da radi prema putanji Sunca i 24-satnom prirodnom kruženju unutarnjeg tjelesnog sata – i to je izvan naše kontrole. Tokom tog vremena (22 sata – 6 sati ujutro) ljudsko je tijelo predodređeno da bude u stanju odmora, popravaka i detoksikacije (izbacivanje suvišnih proizvoda i otrova) i obnove.
Ako se krećemo nasuprot prirodnom redu i dizajnu našeg tijela, platit ćemo cijenu u različitim bolestima i problemima. Naprimjer, ako je vaše tijelo preopterećeno probavljanjem teškog obroka ili ste budni dokasno (nakon 22 sata navečer) radeći, igrajući se, gledajući TV ili kompjuter, vaše se tijelo ne odmara.
Također, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučivao je, kao što je i sam radio, da se legne na desnu stranu, a to se temelji, između ostalog, i na zdravstvenim razlozima, jer je za tijelo daleko zdravije spavanje na desnoj strani. Naime, mnogi učenjaci tvrde da je mnogo bolje leći, u početku, kako i hadis nalaže, na desnu stranu, a onda kasnije leći na lijevu stranu. Naučnici ističu da ležanje prvo na desnoj strani spusti i složi hranu, a nakon toga ležanje na lijevoj strani doprinosi jetri i drugim organima da bolje probave hranu i učine je korisnijom za tijelo. Zatim, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozoravao je one koje je vidio da spavaju na stomaku, govoreći im da je to položaj u kojem će biti stanovnici Džehennema i da Uzvišeni Allah ne voli takav položaj prilikom spavanja. Isto tako, savremena medicina dokazala je da je takav način spavanja uistinu štetan za čovjeka i njegovo zdravlje.
Bolnica Muktedi – jedna od najstarijih modernih bolnica na svijetu
Najveći naučni napredak u medicini u islamskom je svijetu načinjen između osmog i jedanaestog stoljeća, tokom vladavine dinastija Umejjevića i Abbasija. U tom razdoblju sagrađene su i brojne velike bolnice koje su nazvane bimaristani (bimar – bolestan, stan – mjesto na kojem se ostaje). To su bile dobro organizirane institucije zasnovane na principima ljudskog dostojanstva, časti i higijene. Njima su upravljali stručni ljekari, a služile su i kao centri za učenje i institucije za istraživanje. Mnogi poznati islamski ljekari radili su u ovim institucijama. Jedna od ranih bolnica, Muktedi, osnovana je 916. godine u Bagdadu, a bila je pod rukovodstvom čuvenog ljekara Razija.
Osoblje ove bolnice činili su brojni ljekari i specijalisti među kojima su se posebno isticali hirurzi i hirurzi ortopedi. Bolnice su bez naknade bile dostupne svim građanima, bez obzira kojoj religiji ili rasi pripadali. Postojali su odvojeni odjeli za muškarce i žene, te posebni odjeli za medicinske bolesti, zarazne bolesti i psihijatriju. Kako bi se osigurao visok nivo kvalitetne njege, ljekari i medicinsko osoblje morali su imati odobrenje za rad od nadležnih institucija. U sklopu bolnice nalazile su se i biblioteke. U historijskim knjigama ostalo je zapisano da su ove bolnice bile luksuzno opremljene, poput kraljevskih palata. Ibn Džubejr, čuveni arapski putopisac, opisao je njegu pacijenata u bolnici Muktedi:
“U ovoj bolnici postoje najbolji uvjeti za pružanje medicinske pomoći. Osoblje se prema pacijentima odnosi s ljubaznošću i saosjećanjem. Svi pacijenti besplatno dobijaju hranu i njegu. Da bi se ispunile sanitarne potrebe, kroz cijevi se dovodi voda iz Tigrisa. Svakog ponedjeljka i četvrtka ugledni medicinski specijalisti posjećuju ovu bolnicu i pomažu osoblju u dijagnosticiranju kompliciranih i hroničnih bolesti te predlažu način liječenja. Pored toga, poslužitelji, prema uputama ljekara, spremaju hranu i lijekove za svakog pacijenta ponaosob.”
(Izvor: H. N. Wasti, Hospitals are owned by Arab Physicians in the Middle Ages, djelo Muslim Contribution to Science, M. R. Mirza i M. I. Siddiqi, Kazi Publications, Lahore, Pakistan, 1986)