Stopa razvoda brakova značajno se razlikuje širom svijeta i zavisi od različitih faktora, a neki od njih su: kultura, religija, ekonomsko okruženje, društvene promjene, a i zakoni imaju važnu ulogu u određivanju tih stopa. Naprimjer, neke zemlje, poput Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, imaju visoke stope razvoda, dok su zemlje poput Indije i Japana poznate po nižim stopama razvoda.
Kulturološki faktori igraju važnu ulogu u prihvatanju ili odbacivanju razvoda u određenim društvima. Vjerski utjecaji mogu često imati snažno djelovanje na percepciju braka i razvoda. Ekonomski faktori također imaju ulogu, jer visoka ekonomska nejednakost i finansijski problemi mogu povećati stres u braku i voditi do većeg broja razvoda. Društvene promjene, kao što su promjena uloga spolova, obrazovni nivoi žena i mijenjanje vrijednosti također mogu utjecati na stope razvoda. Naprimjer, veća neovisnost žena može dovesti do većeg broja razvoda jer imaju veću slobodu da napuste nesretne brakove. Zakoni o braku i razvodu također imaju velik utjecaj. Neki zakoni olakšavaju razvod, dok drugi postavljaju stroge zahtjeve ili ograničenja koja mogu utjecati na odluku o razvodu.
Stopa razvoda i stopa sklapanja braka u EU i na zapadnom Balkanu
Evropska agencija Eurostat objavila je da Srbija ima najnižu stopu sklopljenih brakova na zapadnom Balkanu, dok se broj razvoda i djece rođene izvan braka povećava. Prema posljednjim dostupnim podacima, u Srbiji je sklopljeno 5,1 brakova na 1.000 stanovnika, što je više od prosjeka EU, ali najmanje u regionu. Najveći broj sklopljenih brakova u odnosu na stanovništvo zabilježen je na Kosovu (9,8) i u Albaniji (7,9). Kosovo ima najmanju stopu razvoda (0,5 na 1.000 stanovnika), dok Albanija ima najvišu (2,1). U protekloj deceniji, u Srbiji se povećala stopa razvoda s 0,9 razvoda na 1.000 stanovnika 2010. na 1,6 razvoda 2019. godine, dok je stopa sklopljenih brakova ostala gotovo nepromijenjena.
Eurostat je saopćio da se u zemljama EU u posljednjih 50 godina gotovo prepolovila stopa sklopljenih brakova sa osam brakova na 1.000 stanovnika 1964. godine na 4,3 braka na 1.000 stanovnika 2019. Istovremeno, stopa razvoda se više nego udvostručila, s 0,8 na 1,8 razvoda na 1.000 stanovnika. Najveći broj sklopljenih brakova u odnosu na stanovništvo zabilježen je na Kipru (8,9 na 1.000 stanovnika), u Litvaniji (7), Letoniji i Mađarskoj (6,7) te Rumuniji (6,6). Litvanija i Letonija, zajedno s Luksemburgom, imaju najvišu stopu razvoda (3,1), a slijede Kipar (2,6) i Švedska (2,5). Najmanji broj brakova u odnosu na stanovništvo sklapaju stanovnici Italije (3,1), Portugala i Slovenije (3,2), Francuske, Španije i Luksemburga (3,5). Tokom 2019. godine u EU je sklopljeno ukupno 1,9 miliona brakova, dok se procjenjuje da je bilo 0,8 miliona razvoda.
Također je zabilježen porast broja djece rođene izvan braka. U Srbiji je 2019. godine 26,9% djece rođeno izvan braka, što je povećanje od šest posto u odnosu na 2000. Na Kosovu se smanjio postotak djece rođene izvan braka s 40,3% 2010. na 35,6% 2019. godine.
Izazovi u islamskom svijetu -- primjer Palestine
Palestinske žene su više od 60 godina imale veću stopu fertiliteta/plodnosti u odnosu na jevrejske žene, međutim, novi podaci koje je objavio izraelski Državni zavod za statistiku pokazuju da su se te stope izjednačile 2015. godine, s obzirom na to da su obje strane imale prosječno 3,13 djece po ženi. Palestinski istraživači smatraju da postoji nekoliko razloga koji su doveli do ovog izjednačavanja. Od 1955. godine, Izrael je počeo pratiti broj poroda svake palestinske i jevrejske žene. U tom periodu, Palestinke su imale značajno veći broj poroda u odnosu na Jevrejke, rađajući dvostruko više djece. Prosječan broj živorođene djece po palestinskoj ženi iznosio je 7,1, dok je kod Jevrejki taj broj bio 3,6. Godine 1975., stopa fertiliteta među Palestinkama iznosila je 6,8 djece, dok je kod Jevrejki iznosila 3,2 djece. Nakon 20 godina, zabilježen je kontinuirani pad stope fertiliteta kod obje strane. Tako je 1995. godine broj poroda kod Palestinki opao na 4,2 djece, a kod Jevrejki na 2,6 djece. Gay Bakhour, izraelski istraživač historije Bliskog istoka, prije nekoliko godina izjavio je: "Moramo nadmašiti Palestince u natjecanju po pitanju nataliteta, kroz nacionalni projekt u kojem ćemo angažirati religijske figure kako bismo povećali stopu rađanja. To će biti naš odgovor na arapsku prednost na tom području."
Globalni izazovi
Prema studiji objavljenoj u časopisu Lancet, istraživači s Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju na Univerzitetu u Washingtonu su pokazali da se globalna stopa plodnosti gotovo prepolovila na 2,4 u 2017. godini. Navedena studija također predviđa da će do 2100. godine globalna stopa plodnosti pasti ispod 1,7.
Kao rezultat toga, istraživači predviđaju da će broj ljudi na planeti doseći vrhunac od 9,7 milijardi oko 2064. godine, nakon čega će opasti na 8,8 milijardi stanovnika do kraja vijeka. Očekuje se da će broj stanovnika Japana opasti sa 128 miliona na vrhuncu 2017. godine na manje od 53 miliona do kraja vijeka. Japan već ima najstarije stanovništvo na svijetu i najveći postotak osoba starijih od 100 godina. Prema službenim prognozama, očekuje se da će stariji stanovnici činiti više od 35 posto ukupne populacije do 2040. godine.
Slično tome, predviđa se da će Italija doživjeti sličan dramatičan pad broja stanovnika sa 61 milion na 28 miliona u istom periodu. Prema podacima Svjetske banke, više od 23 posto stanovništva u Italiji bilo je starije od 65 godina 2019. godine. Vlada je 2015. godine pokrenula program kojim je parovima nudila 800 eura po rođenom djetetu u cilju povećanja stope fertiliteta, ali unatoč tome, Italija i dalje ima najnižu stopu fertiliteta u Europskoj uniji. Zemlja također ima visoku stopu emigracije, a samo u 2018. godini oko 157.000 ljudi napustilo je Italiju.
Italija je samo jedna od 23 zemlje, među kojima su Španija, Portugal, Tajland i Južna Koreja, kod kojih se očekuje da će se broj stanovnika više nego prepoloviti. Prognozira se da će Kina, trenutno najmnogoljudnija zemlja na svijetu, doseći vrhunac od 1,4 milijarde stanovnika za četiri godine, prije nego što se skoro prepolovi na 732 miliona do 2100. godine. Na mjesto Kine, kao najmnogoljudnije zemlje, već je došla Indija. Unatoč tome, istraživači navode da se očekuje da će populacija Indije opasti do kraja ovog stoljeća na manje od 1,1 milijardu. Trenutna stopa fertiliteta u Indiji iznosi oko 2,24, što je pad s 5,91 u 1960. godini. Dok se druge zemlje trude potaknuti povećanje stope fertiliteta, premijer Narendra Modi poziva ljude da osnivaju manje obitelji.
Predviđa se da će Velika Britanija dostići vrhunac od 75 miliona stanovnika 2063. godine, a zatim će do kraja vijeka opasti na 71 milion. Ovo će postati globalni problem, budući da se očekuje da će 183 od 195 zemalja imati stopu fertiliteta ispod razine potrebne za zamjenu generacija, odnosno održavanje istog broja stanovnika, ne uključujući migracije.
Brazil je doživio dramatičan pad stope fertiliteta u posljednjih 40 godina, s oko 6,3 rađanja po ženi 1960. godine na 1,7 prema najnovijim procjenama. Nova studija objavljena u časopisu Lancet predviđa da će se broj stanovnika Brazila smanjiti s oko 211 miliona iz 2017. godine na manje od 164 miliona do 2100. godine. Očekuje se da će i Iran doživjeti značajan pad broja stanovnika do kraja vijeka. Zemlja je doživjela porast populacije nakon Islamske revolucije 1979. godine, ali je primijenila učinkovitu politiku kontrole broja stanovništva. Prošlog mjeseca, ministarstvo zdravstva izdalo je upozorenje da je godišnji rast populacije pao ispod 1 posto. Ako se ništa ne poduzme, navode da bi za 30 godina zemlja mogla postati jedna od najstarijih na svijetu.
Očekuje se da će se prije 2100. godine populacija podsaharske Afrike utrostručiti na više od tri milijarde ljudi. Studija navodi da će Nigerija postati druga najnaseljenija zemlja na svijetu, sa 791 miliona stanovnika.
Izazovi i perspektive za Bošnjake u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina je zemlja s izuzetno složenom etničkom, vjerskom i obrazovnom strukturom. Tokom 20. stoljeća zemlja je doživjela velike oscilacije u prirodnom priraštaju i ukupnom broju stanovnika, kao i nekoliko izraženih valova iseljavanja. Unatoč različitim izazovima tokom proteklog stoljeća, kao što su ukidanje jezičkih i nacionalnih prava za pripadnike većinske bošnjačke populacije, ograničavanje prava bošnjačkih begova u procesu agrarne reforme, te teška iskustva agresije, progona, etničkog čišćenja i genocida, Bosna i Hercegovina je uspjela preživjeti kao multietnička i multikonfesionalna država u kojoj danas žive Bošnjaci, Srbi, Hrvati te ostali narodi i građani.
U posljednjih dvadeset do trideset godina, Bosna i Hercegovina je doživjela kompleksna demografska kretanja koja su uzrokovana različitim faktorima, uključujući političke, ekonomske, društveno-povijesne i uobičajene čimbenike. U posljednje vrijeme, Bosna i Hercegovina se suočava s padom prirodnog priraštaja, što automatski dovodi do manjeg broja učenika u školama i studenata na sveučilištima. Također se suočava s povećanim iseljavanjem radno sposobnog stanovništva, sve praznijim gradovima i opustjelim selima, slabljenjem poljoprivrede i domaće proizvodnje, te sve izraženijim disbalansom u etničkoj i vjerskoj strukturi, što je posljedica prošlog rata, ali i kontinuirane diskriminacije manjinskih naroda, posebno na teritoriju entiteta Republika Srpska, i slično. (Vidi: Demografska analiza, Hasanbegović, A., portal Bosanska historija)
Pozitivan primjer općine Tešanj
Ubrzana urbanizacija jedan je od glavnih krivaca negativnog prirodnog priraštaja u Bosni i Hercegovini. Naravno, najveći krivac je ekonomija. U nekim sredinama danas imamo više stanovnika koji žive van lokalnih općina. Naprimjer, više od 60.000 ljudi danas živi u dijaspori, a porijeklom su s područja Cazina. Čak 10.000--15.000 Bošnjaka iselilo se iz ove lokalne zajednice u posljednjih desetak godina, a iseljavanje još traje. Od općine s jakim natalitetom i sve većim brojem prvačića, ova je zajednica, zbog konstantnog iseljavanja mladih, postala jedna od općina s negativnom statistikom u pogledu nataliteta.
Postoje neki izuzeci. Naprimjer, Općina Tešanj daje podsticaj za mlade bračne parove. Načelnik Općine, kao i neki općinski vijećnici pokazuju da su svjesni kako je ekonomija pitanje svih pitanja. Čini se da rade sve kako bi privukli mlado stanovništvo u općinu Tešanj. Kao jedna od općina s većinskim postotkom Bošnjaka, Tešanj i dalje odolijeva masovnim iseljavanjima. I zato ovu općinu treba spominjati kao jednu od svijetlih tačaka u vezi s natalitetom i pronatalitetnim mjerama koje se ondje provode. Tešanj je, dakle, jedna od rijetkih općina koja veoma ozbiljno gleda u budućnost kao i na tokove migracija stanovništva. Razlika između Tešnja i većine ostalih općina u tome je što su u Tešnju i privrednici krenuli s agresivnom fazom zadržavanja mladih kroz razne podsticaje, a tu je i pronatalitetna mjera. Naprimjer, u nekim kantonima porodiljama se daje smiješna suma od 500 KM za treće dijete. I to samo u nekim općinama. Jedna od novijih inicijativa dolazi iz Općine Novi Grad u Kantonu Sarajevo, koja daje 1.000 KM svim porodiljama za svako treće dijete. I još više za svako ostalo. To je nešto što trebaju i moraju kopirati svi općinski načelnici. (Vidi: Demografska analiza, Hasanbegović, A., portal Bosanska historija)
Perspektiva Bošnjaka u entitetu Republika Srpska (RS)
Perspektive Bošnjaka u entitetu Republika Srpska (RS) vrlo su slabe, gotovo nepostojeće. Iako je stanje Bošnjaka u manjem entitetu relativno bolje u usporedbi s Hrvatima, male su šanse za poboljšanje bez snažnije podrške države koja gleda prema budućnosti. Nažalost, u mnogim općinama više nema bošnjačke djece koja kreću u školu. Naprimjer, u etnički očišćenom Kneževu (bivšem Skender-Vakufu) u školskoj godini 2021/2022. nema nijednog bošnjačkog prvačića. U nekim općinama, poput Šipova, ima samo jedan bošnjački prvačić. To jasno pokazuje da je u većem dijelu RS-a preostalo uglavnom starije bošnjačko stanovništvo i da nema garancija za budućnost Bošnjaka. Postoje neke svijetle tačke, kao što je općina Srebrenica gdje Bošnjaci čine gotovo 70 posto prvačića u školskoj godini 2021/2022. Također, u nekim dijelovima Podrinja, pa čak i u Janji, bilježi se visoka stopa nataliteta. Međutim, bez snažnijeg angažmana države, koja će se energično suprotstaviti iseljavanju Bošnjaka, taj pad će se nastaviti, jer RS provodi segregaciju koja je gora nego za vrijeme Martina Luthera Kinga u Americi. U takvim uvjetima, gdje Bošnjaci nemaju nikakva prava i gdje ih javni medijski servis naziva pogrdnim riječima, teško je očekivati bitnije promjene. Opstanak je moguć samo ako veći i bogatiji bošnjački poduzetnici počnu otvarati više tvrtki u RS-u. Naprimjer, Kozarac nema nijednu industrijsku zonu. Postoji samo jedan trgovinski lanac "Bingo". Potrebna su ulaganja u sredine koje imaju mlađu bošnjačku populaciju. Jer, samo kroz ekonomski razvoj može se održati bošnjačko stanovništvo ovdje. Postoji šansa za opstanak ako kao narod imamo strategiju, ali to je više pitanje za vlasti nego za pojedince ili demografe. (Vidi: Demografska analiza, Hasanbegović, A., portal Bosanska historija)
Duhovna motivacija za brojnije potomstvo
Ako se vratimo i pogledamo sve ove globalne i nacionalne izazove, posebno ako se osvrnemo na položaj nas kao Bošnjaka, zaključit ćemo da je temeljni opstanak naroda u stabilnim i brojnim porodicama. Mi baštinimo vjeru i slijedimo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji nam kaže: "Ženite one koje su umiljate i koje rađaju djecu, jer ću se ja ponositi vašim mnoštvom na Sudnjem danu." (Hadis je vjerodostojnim ocijenio šejh Albani, a bilježe ga imam Ahmed, br. 12613, Nesai, br. 3227, i Ebu Davud, br. 2050)
Kao narod nosimo osobinu merhameta kroz stoljeća, a kao muslimani koji žive u okruženju kakvom mi živimo, pitanje odluke i motivacije za brojniji porod je neupitno, da ne pretjeramo pa kažemo imperativ. Budimo razlogom povećanja ponosa našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a ujedno i čuvari svog naroda! Allah je propisao rizk/opskrbu svakom ponaosob, pa ako nas je više u porodicama, više je razloga za rizk.