Dunjaluk je kuća iskušenja, a ne kuća nagrade ili kazne, kako mnogi ljudi pogrešno misle. Ne razumijevajući ovu činjenicu, oni steknu pogrešan dojam o dunjaluku i onome što se na njemu dešava, kako u vezi sa ovosvjetskim uspjehom i blagodati, tako i u vezi sa teškim životnim situacijama, nedaćama lii uskraćivanjem određenih blagodati. Istina je da sve ono što nam se dešava na ovome svijetu, bilo dobro ili zlo, samo su različiti oblici iskušenja, kojima naš Gospodar stavlja na ispit Svoje robove, kako bi vidio ko će se od njih ljepše vladati. Iskušenja, kao pojam, u Kur'anu se spominju u mnogobrojnim ajetima, u različitim situacijama i značenjima.
Značenje iskušenja
Iskušenje je jedna vrsta ispita, kada čovjeku bude propisano i određeno ono što mu je teško uraditi ili ostaviti, kako bi Uzvišeni Allah pokazao stanje ispitanika i kako bi onda dobio ono što zaslužuje, a iskušenje može biti u dobru i u zlu. Iskušenja su, isto tako, i proces koji iznosi na vidjelo ono što je skriveno, i o tome nam Uzvišeni kazuje, riječima Sulejmana, alejhis-selam, kada je rekao: "Ovo je blagodat Gospodara moga, Koji me iskušava da li ću zahvalan ili nezahvalan biti." (En-Neml, 40)
Iskušenja su Allahova zakonitost na Zemlji
Iskušenja su nešto što je Uzvišeni postavio kao nužnost u odnosu prema Svojim robovima, kako bi se pokazala suština njihove ličnosti. Samo je Allah taj koji stavlja na kušnju Svoje robove, kako bi ispitao njihovo vjerovanje, njihovu iskrenost i snagu njihove ustrajnosti na putu istine. Uzvišeni kaže: "Misle li ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: 'Mi vjerujemo!' i da u iskušenje neće biti dovedeni? A Mi smo u iskušenje dovodili i one prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lažu" (El-Ankebut, 2--3); "Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote i ljetine. A ti obraduj izdržljive" (El-Bekara, 155). Dakle, kušnjom se ispituje iskrenost vjerovanja, razlika između onih koji su čvrsti i onih čiji je iman slab, nekada čovjek bude stavljen na kušnju kako bi mu se iman povećao.
Vrste iskušenja spomenute u Kur'anu
• Iskušenja dobrom i zlom. Uzvišeni Gospodar Svoje robove stavlja na kušnju dobrom i zlom, rahatlukom i poteškoćama, blagodatima i nedaćama, tako da čovjek biva iskušan onim što ga čini sretnim, kao i onim što ga unesrećuje, a ne samo onim što ne voli, tako da vjernik mora biti strpljiv na teškim iskušenjima koja ga zadese, a s druge strane treba biti zahvalan na blagodatima kojima je obasut. U tom kontekstu Uzvišeni kaže: "Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti" (El-Enbija, 35); "I u dobru i u zlu smo ih iskušavali da bi se opametili" (El-A'raf, 168). Allah ovako iskušava Svoje robove: nekada nedaćama, a nekada dunjalučkim dobrima, poput imetka, moći, vlasti i sl., a na vjerniku je da, ako bude iskušan nedaćama, pokaže strpljenje, a ako bude iskušan nekim dobrom, treba da iskaže zahvalnost Allahu. Uzvišeni kaže: "Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote i ljetine. A ti obraduj izdržljive." (El-Bekara, 155)
• Iskušenja naredbama i zabranama. Još jedna vrsta kušnje koja je spomenuta u Kur'anu, a koja je i suštinski bitna za svakog čovjeka, jeste ispit propisivanjem dobrih djela i zabranjivanjem loših. Uzvišeni kaže: "Onaj koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati" (El-Mulk, 2). Ove riječi Uzvišenog znače da će nas On staviti na ispit, kako bi vidio ko će Mu od nas biti pokorniji i ko će brže hrliti ka Njegovom zadovoljstvu. Djela su ta koja razdvajaju prave i iskrene vjernike od licemjera i nevjernika, svako može govoriti da vjeruje srcem i izgovarati lijepe riječi jezikom, ali su samo pravi vjernici spremni ostaviti ono što je milo njihovim dušama i strastima, zarad Uzvišenog, i samo će se pravi vjernici žrtvovati u izvršavanju ibadeta koji su im naređeni, iako u tome imaju poteškoća ili čak gubitaka nekih dunjalučkih dobara. Uzvišeni nam govori o tome da će kroz iskušenja pokazati ko su oni koji se iskreno radi Njega bore i razdvojiti ih od onih koji borbom žele postići neko dunjalučko dobro: "Mi ćemo vas provjeravati sve dok ne ukažemo na borce i postojane među vama, a i vijesti o vama provjeravat ćemo" (Muhammed, 31).
Razlika između iskušenja i kazne
Nedaće su sastavni dio našeg života kojima Uzvišeni stavlja na kušnju Svoje robove, ali ih nedaćama i kažnjava zbog njihovih grijeha, međutim, mnogima nije jasno kada nedaća biva kaznom, a kada iskušenjem. Ako budemo pažljivo iščitavali kur'anske ajete, uočit ćemo jasnu razliku, sa jasnim razlozima i uzrocima, između kazne i iskušenja.
Kada je kazna u pitanju, ona može biti na ovome svijetu, može biti u kaburu, a može biti i na ahiretu, i ona je srazmjerna grijesima i udaljenosti od Pravoga puta -- što čovjek ima više grijeha i dalje je od Pravoga puta, to mu je kazna veća. U tom kontekstu Uzvišeni kaže: "Zato što se suprotstavljaju Allahu i Poslaniku Njegovu; a onoga ko se suprotstavlja Allahu i Poslaniku Njegovu, Allah će zaista strašno kazniti" (El-Enfal, 13). Onoga ko se suprotstavi naredbi Uzvišenog Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, On će strašno kazniti i na dunjaluku i na ahiretu.
A što se tiče iskušenja, ona se čovjeku daju samo na dunjaluku, kako bi Uzvišeni ispitao Svoje robove i kako bi im grijehe oprostio. Uzvišeni kaže: "Čovjek, kada Gospodar njegov hoće da ga iskuša pa mu počast ukaže i blagodatima ga obaspe, rekne: 'Gospodar moj je prema meni plemenito postupio!' A kad mu, da bi ga iskušao, opskrbu njegovu oskudnom učini, onda rekne: 'Gospodar moj me je napustio!'" (El-Fedžr, 15--16). Uzvišeni je odredio znake po kojima se prepoznaju oni koji su iskušani nedaćama, kao što su sabur, strpljenje, čvrsta vjera, postojanost na istini, a isto tako i povećanje nedaća ukazuje na snagu vjere, kako to potvrđuje hadis u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Poslanici su imali najteža iskušenja, zatim dobri i pobožni ljudi, a onda oni slični njima. Čovjek biva iskušavan shodno jačini svoje vjere, pa ako je čvrst u svojoj vjeri, teško će biti i njegovo iskušenje, a bude li njegova vjera slaba, bit će iskušan u onoj mjeri kolika je njegova vjera. Čovjeka će neprestano snalaziti iskušenja sve dok ne bude hodao po zemlji čist od grijeha." (Ahmed, Musned, hasen)
Uzvišeni kaže: "Vi ćete sigurno biti iskušavani u imecima vašim, i životima vašim, i slušat ćete doista mnoge uvrede od onih kojima je data Knjiga prije vas, a i od mnogobožaca. I ako budete izdržali i Allaha se bojali pa tako trebaju postupiti oni koji su jakom voljom obdareni." (Alu Imran, 186)
Navedeni ajet i hadis ukazuju na to da je pogrešno uvjerenje da Allah uvijek čovjeka kažnjava ako se nalazi u teškim nedaćama. Ispravno je razumijevanje da je čovjeku podareno dobro ukoliko se strpi na nedaćama i ustraje na Pravom putu, makar bio u najtežim iskušenjima, ali ukoliko je čovjek nepokoran i nezahvalan, onda su za njega nedaće kazna još na dunjaluku, prije ahireta.
Mudrosti koje se kriju u iskušenjima
Analizirajući kur'anske ajete u kojima se spominju iskušenja, islamski učenjaci izvukli su određene mudrosti iskušenja, kojima Uzvišeni stavlja na ispit Svoje robove. Neke od tih mudrosti su:
• Nedaće su iskušenja koja podižu stepene iskrenih i strpljivih vjernika, ako se strpe i ostanu postojani.
• Putem iskušenja Uzvišeni razdvaja iskrene vjernike i pokazuje one koji istinu govore od onih koji lažu. Iskušenja su ta koja će razdvojiti one pokvarene, one koji ne vjeruju i koji u nedaćama svaku granicu prelaze i koji u iskušenjima nemaju strpljenja, od onih dobrih vjernika koji su zadovoljni Allahovom odredbom i koji se strpe na iskušenjima.
• Nedaće brišu grijehe vjernicima.
• Uzvišeni daje nedaće zbog određenih grijeha koje čine nevjernici i licemjeri, pa ih zbog toga kažnjava još na dunjaluku.
• Nedaće su podsjetnik za ljude kako bi se opametili i vratili Uzvišenom.
Svaka Allahova odredba na ovome svijetu plod je Njegove savršene mudrosti, ništa ne daje i ne stvara a da to nema neki smisao, bez obzira na to mogli mi to razumjeti ili ne. Iskušenja su dio Allahove zakonitosti na Zemlji, kako bi Svoje robove stavio na ispit i pokazao ko je od njih iskren u svojim djelima, a ko nije, ko je zahvalan na blagodatima, a ko ih poriče i oholi se. Vjernici su uvijek na dobitku, makar prolazili kroz teška iskušenja, na njima je samo da se strpe i zahvaljuju na blagodatima, dok su nevjernici na gubitku u svakom pogledu, a iskušenja im samo propast uvećavaju.