Današnje stanje čovječanstva i ljudskih zajednica, u kojima dominiraju zlo, nepravda i nasilje, kod običnog čovjeka može prouzročiti samo pesimizam, očaj i beznađe. S pravom se pitamo kako jedan čovjek u takvom stanju može biti pozitivan i kako u takvom ambijentu može pozitivno misliti i djelovati?
Pozitivno mišljenje je mentalno stanje koje omogućava lični napredak i uspjeh. Pozitivnost je usko povezana sa optimizmom. Optimistična osoba uvijek vjeruje u najbolji mogući ishod i traga za dobrim stranama i posljedicama u svemu i u svakoj situaciji. Optimistična i pozitivna osoba uvijek očekuje i nada se da će na kraju ispasti sve najbolje.
Islam kao univerzalna i sveobuhvatna vjera traži od svojih sljedbenika da u svakoj situaciji i stanju pozitivno razmišljaju, da tako gledaju na događaje i da u skladu s tim pozitivno i djeluju. Islamsko vjerovanje, poimanje života i ovoga svijeta nikako ne dopušta i ne dozvoljava jednom muslimanu da negativno misli, da tako gleda na život i da padne u očaj, beznađe i pesimizam. Islam nas uči da pozitivno razmišljamo, reagiramo i živimo, i da u islamu pronađemo motiv, inspiraciju i snagu za to.
Važnost pozitivnog razmišljanja i djelovanja
Negativnost je jedno od najopasnijih stanja i bolesti koje mogu zadesiti pojedinca i zajednicu, dok je s druge stane pozitivnost jedna od najvažnijih osobina prosperiteta, kako zajednice tako i pojedinca. Općeprihvaćena istina je da se progres jednoga naroda zasniva na istaknutim pojedincima, koji imaju visoke ambicije i jaku volju. Oni koji pozitivno razmišljaju nikada se ne predaju kada je u pitanju popravljanje općeg stanja društva i zajednice, te zbog toga konstantno rade na popravljanju pojedinaca i društva u kojem žive. Pozitivnost i ulaganje truda na putu popravljanja stanja zajednice ne samo da će polučiti vidljive i značajne rezultate i napredak nego će istovremeno biti i uzrokom spasa društva i naroda od sveopće propasti i Allahove kazne. Uzvišeni Allah kaže: “Gospodar tvoj nikada ne uništava naselja zbog nasilja, sve dok su stanovnici njihovi oni koji stanje popravljaju.” (Hud, 117)
Pozitivnost je kur’anski zahtjev
Kur’an na mnogim mjestima u različitoj formi iskaza i na različite načine direktno i indirektno govori o pozitivnosti i podstiče na nju. Tako Uzvišeni Allah kaže: “Oni su se, zbilja, trudili da što više dobra učine” (El-Enbija, 90); “I težite oprostu Gospodara vašeg i Džennetu prostranom poput nebesa i Zemlje, pripremljenom za one bogobojazne” (Alu Imran, 133).
U Kur’anu je nemali broj primjera o pozitivnosti, kao što je primjer vjernika iz faraonove porodice, koji je stao uz Musaa, alejhis-selam, i one s njim koji su povjerovali, i primjer čovjeka koji je došao s kraja grada žureći, kako bi pomogao Allahove vjerovjesnike, ili primjer onih koji su ukorili i upozorili subotare na njihov prijestup. Oni negativci u narodu kazali su: “Zašto opominjete narod koji će Allah uništiti ili ga žestoko kazniti?”, a oni koji su pozitivno mislili rekoše: “Da bismo se pred Gospodarom našim opravdali i ne bi li se oni grijeha klonili” (El-A’raf, 164).
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kao primjer pozitivnog razmišljanja i djelovanja
Naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzor nam je u svakom dobru pa i ovom pitanju, a jedan od prelijepih primjera za to jeste njegov odlazak u Taif da pozove njegove stanovnike u Allahovu vjeru.
Poznato je da su stanovnici Taifa odbili Poslanikov poziv u pokornost samo Allahu i da su nagovorili maloumnike i djecu da otjeraju Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i da ga izgrde, što su oni i učinili, pa čak i okrvavili njegovo plemenito lice. U povratku iz Taifa Allah mu šalje Meleka brda i nudi mu da na njih sruči dva obližnja brda, što Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odbija. Tada je izrekao historijske riječi, koje najbolje govore o njegovoj pozitivnosti i optimizmu: “Ja se nadam da će Allah dati da se u njihovom potomstvu pojave ljudi koji će samo Allahu robovati i nikoga Mu ravnog neće pripisivati” (Muslim).
Još jedan primjer pozitivnosti jeste Hatidža, radijallahu anha. Kada je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, došla Objava u pećini Hira, bio je uplašen i kada se vratio kući, njegova supruga Hatidža dala mu je moralnu i psihološku podršku, rekavši mu: “Ne, tako mi Allaha, Allah te neće poniziti, jer ti održavaš rodbinske veze, pomažeš potrebne i slabašne, hraniš gladne, dočekuješ goste i podržavaš pravdu i istinu” (Buhari).
Pozitivnost u islamu posebno se ogleda u nastojanju da se čini opće dobro, te da se pomažu istina i pravda. U tome jedan musliman mora biti uporan, ustrajan i neumoran, jer je to smisao njegova života i svrha zbog koje je stvoren. U suri El-Asr posebna je motivacija za vjernika da uvijek pozitivno razmišlja i djeluje u svome životu. Uzvišeni Allah kaže: “Tako Mi vremena, svi ljudi su na gubitku, osim onih koji vjeruju i dobro čine, i jedni drugima preporučuju istinu i jedni drugima preporučuju strpljivost.” Ova sura je osnova pozitivnosti i aktivizma i u njoj su sadržane najvažnije osobine pozitivnih ljudi. Na putu činjenja dobra i pomaganja istine i pravde ne smijemo posustati i malaksati i pomisliti da od truda i zalaganja neće biti nikakve koristi i dobra.
Temelji pozitivnosti u islamu
Postoje dva veličanstvena hadisa koja se prenose od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a koji su temelji i osnove pozitivnog razmišljanja i djelovanja jednog muslimana.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Čudno li je stanje vjernika! U takvom stanju može biti samo pravi vjernik! Kada ga zadesi kakvo dobro, on na tome zahvaljuje i bude mu dobro, a ako ga zadesi kakvo zlo, on se strpi i opet mu bude dobro.” (Muslim, 2999)
Kao što vidimo, vjernik je u takvom duhovnom i psihičkom stanju da se nikada ne osjeća gubitnikom, nego je u svakom slučaju on na dobitku. U stanju blagodati i dobra zahvaljuje Allahu na tome, pa mu Allah poveća blagodati i nagradi ga za njegovu zahvalnost, a u stanju nevolje i nedaće strpi se i nada se Allahovoj nagradi za strpljenje, pa ga Allah za to nagradi i otkloni mu njegovu nevolju.
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Jak vjernik bolji je i draži Allahu od slabog vjernika, ali u obojici je dobro. Teži za onim što će ti koristiti, traži pomoć od Allaha i nemoj klonuti! Ako te nešto zadesi, ne reci: ‘Da sam uradio to i to, bilo bi to i to’, nego reci: ‘To je Allahova odredba i On čini šta hoće, jer ‘da sam’ otvara vrata šejtanu’” (Muslim, 2664).
Ova dva hadisa najveći su motiv i inspiracija jednom muslimanu da pozitivno misli i djeluje. Islam, odnosno, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otvoreno nas podstiče na aktivizam i samoinicijativu u činjenju i promoviranju dobra i suzbijanju zla.
Ovaj hadis uči nas da u životu trebamo težiti samo onome od čega ćemo imati, prije svega, korist na onome svijetu, pa onda na ovome, da samo od Allaha pomoć tražimo i da se samo u Njega istinski uzdamo, te da na putu dobra nikada ne posustajemo i ne malaksamo.
Kako postati osoba koja pozitivno misli i djeluje
• Prije svega, trebamo tražiti zaštitu kod Allaha od lijenosti, tromosti i kukavičluka i ujutro i uvečer. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je ovu dovu: “Allahu, ja kod Tebe tražim zaštitu od brige i tuge, od nemoći i lijenosti, od škrtosti i kukavičluka te od tereta duga i premoći ljudi.” (Buhari)
• Odlučno i konkretno suprotstaviti se lijenosti i kukavičluku tako što ćemo uvijek brzo reagirati i pokrenuti se u izvršavanju onoga što nam vjera islam nalaže i što vrijeme i potrebe zahtijevaju.
• Izgraditi samopouzdanje, jer ništa pozitivno i dobro ne možemo učiniti ako nemamo jako samopouzdanje, koje se prije svega temelji na istinskom pouzdanju u Allaha.
• Izgraditi ljubav prema progresu i napredovanju, jer pozitivna osoba je osoba koja uvijek teži boljitku i napretku i nikada na tome putu ne posustaje, te se odlučno bori protiv lijenosti i nerada.
• Vjernik treba biti optimista u svakom stanju, i u dobrobiti i u nevolji, jer Sveznajući i Svemudri zna šta je najbolje za Njegovog roba u datoj situaciji, ali konačnica i uspjeh sigurno pripadaju vjernicima.