Predstavljamo još jednog u nizu učenjaka koji je živio i djelovao na prostoru Bosne i Hercegovine. Njegov naučni opus bio je šarolik, izučavao je mnoge šerijatske znanosti, a posebno se istakao u hadisu. Odgovarao je potrebama koje su nametnute u tom vremenu, a tome najbolje svjedoči njegovo djelo Radost gazija napisano u čast mudžahida koji su branili islam i Bosnu.
Život Mustafe Pruščaka
Podaci o Mustafi Pruščaku, čije je puno ime Hadždž Mustafa b. Muhammed b. Ahmed b. Alija en-Nevabadi el-Akhisari el-Busnevi, oskudniji su nego podaci o učenjacima o kojima smo prethodno govorili. Tačna godina njegovog rođenja nije poznata, postoje nagađanja na osnovu toga kada je završio obrazovanje i prema tome zaključuju da je riječ o kraju 17. ili početku 18. stoljeća. Rodio se u Pruscu koji se nekad zvao Akhisar i to u Novom Naselju -- Nevabad. Njegovo obrazovanje počelo je u njegovom rodnom gradu Pruscu, koji je iznjedrio mnoge učenjake, a među njima i daleko čuvenog Hasana Kafiju Pruščaka. Naime, u Pruscu je već bila prisutna islamska obrazovna atmosfera jer je postojala vjerska škola i profesori koji su bili osposobljeni da podučavaju nove naraštaje. Nakon toga, Mustafa odlazi u Egipat gdje se školovao u Skender-pašinoj medresi i na Al-Azharu. Na osnovu jednog njegovog rukopisa moguće je zaključiti da je studirao i u Meki. Što se tiče njegovog društvenog angažmana, navodi se da je obavljao više funkcija: da je bio profesor, muftija Prusca i da je bio kadija, ali se ne navodi kada je obavljao ove funkcije. Dobio je idžazetname iz više islamskih oblasti, poput: hadisa, tefsira, fikha, sintakse, morfologije, semantike, retorike i stilistike. Mustafa Pruščak preselio je na ahiret 1169/1755. godine. (Kenan Musić, Radost gazija, Mustafa Pruščak, kadija i muhaddis život i djelo; Šefik Kurdić, Velikani hadiskih znanosti)
Kadija i muhadis
Na ove dvije odrednice ukazao je hfz. dr. Kenan Musić u nazivu svog djela Radost gazija, Mustafa Pruščak, kadija i muhaddis, život i djelo, što predstavlja dvije najbitnije naučne odrednice ovog učenjaka. Međutim, veoma je zanimljivo da se ove dvije titule-funkcije spoje u jednoj ličnosti. Kada je riječ o njegovom angažmanu kao kadije, što smo i prethodno spomenuli, ne navodi se vrijeme kada je konkretno obavljao tu dužnost. Također, u knjizi Velikani hadiskih znanosti dr. Šefik Kurdić spomenuo je dvojicu Bošnjaka hadiskih učenjaka, a jedan od njih je Mustafa Pruščak, dok je drugi Mehmed Handžić. Dr. Zuhdija Hasanović odbranio je magistarski rad pod nazivom "Muhaddis Mustafa Pruščak i metode odgoja u djelu Er-Radi lil-murtedi šerhul-Hadi lil-muhtedi".
Iz priloženog možemo primijetiti da, kada je riječ o hadiskoj nauci, Mustafa Pruščak među Bošnjacima zauzima najviši položaj. Specijalizirao se u ovoj oblasti, a njegov učitelj Mustafa Arzuni rekao je: "Hvala Allahu što nam je omogućio da u 12/18. stoljeću imamo ovako pouzdanih učenjaka u hadiskoj znanosti!" U djelima Mustafe Pruščaka nalazi se veliki broj hadisa, zatim se navode imena velikog broja ashaba kao prenosilaca hadisa i navode se hadiske zbirke u kojima je hadis zabilježen. (Šefik Kurdić, Velikani hadiskih znanosti)
Djela Radost gazija i Korist onom ko traži zadovoljstvo
Izvorni naziv djela Radost gazija glasi Tebširul-guzat. Dr. Hazim Šabanović prevodi ovo djelo kao Blagovijest borcima, dok ga hfz. Musić prevodi kao Radost gazija. Iako je ovo djelo prethodno predstavljano u određenim segmentima na bosanskom jeziku, prvi cjeloviti prijevod sačinio je hfz. Musić, koji je izabrao ovo djelo za svoj magistarski rad. U recenziji ove knjige zapazili smo veoma zanimljivo razmišljanje o pojmu džihada: "Koncept džihada sveden je na militantnost pojedinca ili grupe koji često najnemilosrdnijim zločinima pokušavaju riješiti višestoljetne probleme muslimanskog svijeta ili zaštititi kratkoročne interese partije ili naroda kojem pripadaju. Tako je pojam džihada izjednačen s pojmom terorizma. Zbog toga upotreba ovog pojma danas izaziva podozrenje i kod samih muslimana."
Ova knjiga napisana je 1738. godine nakon Boja pod Banjom Lukom 1737. godine u kojem je učestvovao hrabri Ali-paša Hećimoglu. U čast ovog junaka i ostalih mudžahida koji su se borili na Allahovom putu, Mustafa Pruščak piše ovo djelo. Knjiga se sastoji od uvoda, u kojem se polemiše o pojmu džihada, i dvadeset dva poglavlja, koji su neovisni jedan od drugog, zajedno čine jednu cjelinu, međutim svako od njih može se čitati zasebno jer ne ovisi o drugim poglavljima. Prilikom pisanja ovog djela autor je koristio sedamdeset sedam djela i u knjigu je uvrstio preko četiri stotine hadiskih predanja. (Kenan Musić, Radost gazija, Mustafa Pruščak, kadija i muhaddis, život i djelo)
Što se tiče drugog djela Er-Radi lil-murtedi ili u prijevodu Korist onom ko traži zadovoljstvo, ono je također bilo predmetom akademske obrade. Naime, prof. dr. Zuhdija Hasanović odbranio je magistarski rad pod nazivom Muhaddis Mustafa Pruščak i metode odgoja u djelu er-Radi li'l murtedi šerhu'l-hadi li'l muhtedi.
Djelo je vezano za pedagošku dimenziju islamskog znanja. Govori o raznim temama, poput islamskih temelja, zahvale Allahu, istigfara, zikra, donošenja salavata na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o mnogim lijepim osobinama: čednosti, pravednosti, strpljivosti, iskrenosti, poslušnosti roditeljima, pomaganju drugima i ostalom. (Šefik Kurdić, Velikani hadiskih znanosti)
Traktati iz pera Mustafe Pruščaka
Riječ risala, iz izvornog naziva Pruščakovih djela, preveli smo kao traktat, jer se radi o manjim studioznim djelima. Ukratko ćemo predstaviti njegove traktate.
-- Risala fi el-kahve ve ed-duhan ve el-ešribe el-muharreme -- Traktat o kafi, duhanu i zabranjenim pićima
Kao povod za pisanje ovog djela navodi se: "Kada me je jedan veliki učenjak upitao o (stavu islama prema) kafi, duhanu i zabranjenim pićima -- a on to zna bolje od onoga koga pita -- obuzelo me vjersko pregalaštvo i islamska požrtvovanost da ukratko izložim ta pitanja..." Ovo pitanje nije tretirano samo sa vjerskog aspekta, već i sa medicinskog. Pruščak navodi koristi i štete kafe i duhana. Odabrao je mišljenje da je kafa dozvoljena, odbacujući argument da je kafa zabranjena zbog toga što je piju pokvarenjaci. Govoreći o kafi, ističe neka njena blagotvorna dejstva: "...razbija san, odbija brige, aktivira čovjeka da izvršava vjerske obrede, podstiče čovjeka na pokornost, olakšava probavu i varenje, zagrijava tijelo, olakšava odstranjivanje nepotrebnih količina hrane i mnoge druge dobre osobine pa je prema tome dozvoljena kao najčistija voda", ukazujući da, kao i u svemu ostalom, i sa kafom ne treba pretjerivati. Prema pušenju duhana izražava negativan stav i navodi medicinske (narušavanje zdravlja) i socijalne razloga, poput bespotrebnog trošenja imetka, ružnog zadaha iz usta itd. U nastavku govori o zabrani upotrebe droga, posvećuje se pitanju uloge idžtihada i završava korisnom porukom o tome da je dozvoljeno sve što je korisno i moralno, a da se treba kloniti svega što je štetno i nemoralno. (Hazim Šabanović, Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima)
-- Risale fi el-merhame ve eš-šefeka ala el-halk -- Traktat o milosti i sažaljenju među stvorenjima
U ovom djelu nalaze se mnogobrojni citati i izreke o milosti i samilosti. Pored toga što se navode hadisi, tefsirska tumačenja, riječi učenjaka i mudrosti, autor objašnjava i određene lingvističke pojmove kako bi približio njihova značenja. Djelo obiluje korisnim savjetima i preporukama kako praktično djelovati i biti milostiv.
Postoji mišljenje da ovo djelo pripada oblasti socijalne ekologije, međutim ta konstatacija je preambiciozna i nema potrebe da se na ovakav način glorificira ulema, a ni njihova djela. Kada sam pročitao ovu informaciju, nabavio sam ovo djelo i razočarao se u tu informaciju, ali ne i u knjigu. Djelo nije pisano s tim ciljem i, vjerujem, kada bih nekom ko izučava socijalnu ekologiju rekao da je to djelo vezanu za nju, da se ne bi složio s tom konstatacijom. Djelo općenito govori o milosti koja je vezana za sva stvorenja, a svega na nekoliko mjesta direktno se spominju životinje. Možemo konstatovati da bi sadržaj ovog djela bio od velike koristi za pisanje o islamskom aspektu socijalne ekologije.
-- Risala fi fedilet al-džamaa -- Traktat o značaju i vrlinama skupnog obavljanja molitve
U ovom traktatu Pruščak navodi mnoga mišljenja za različita pravna pitanja kojih je nemali broj, a mi ćemo izdvojiti samo neke od njih. Pruščak se poziva na mnoštvo učenjaka iz različitih pravnih škola. O propisu obavljanja namaza u džematu Mustafa Pruščak kaže: "Znaj da je blagovremeno obavljanje namaza u džematu vadžib prema stavu hanefijske škole, koji se smatra najargumentovanijim." Navodi i ostala mišljenja, zatim govori o dolasku žena u džemat, obavljanju džume i bajrama (koji se klanjaju samo u džematu), zatim vitr-namaza gdje ističe da je u toku ramazana mustehab klanjati u džematu, a da je mimo ramazana takav postupak mekruh. Ako čovjek formira džemat sa ženom i djecom, postigao je cilj, ostvario je vrijednost džemata. Autor ukazuje na vrijednost obavljanja namaza u džematu i razloge zbog kojih je moguće izostaviti namaz u džematu, a među njih ubraja i bavljenje vjerskim znanostima (i naglašava da to ne važi za ostale znanosti). Zadnje što navodi, a što bi moglo biti interesantno, jesu riječi Savrija: "Formirajte džemat pa makar to bilo na samom vrhu planine." (Muharem Omerdić, "Traktat o vrlinama džemata hadži Mustafe Pruščaka")
-- Risala fi savm as-sitti min šavval -- Traktat o postu šest dana mjeseca ševvala
U ovom traktatu autor se vraća na mnoga djela poput Et-Tenvir, autora Muhammeda b. Abdullaha el-Gazzija el-Hanefija, El-Fetva ez-Zahira, autora Zahrudidina el-Kadija el-Hanefija i ostalih, ističe najbitnija pitanja vezana za post šest dana mjeseca ševvala, među kojima su da li se treba postiti dan za danom i smije li se spajati post šest dana ševvala sa postom mjeseca ramazana (odmah nakon prekida ramazanskog posta). (Muharem Omerdić, "Traktat o postu šest dana mjeseca ševvala hadži Mustafe Pruščaka")
-- Risala ez-zakir fi zijareti ehli el-mekabir -- Traktat pobožnoga o posjećivanju mezarja
Traktat je napisan na molbu njegovog učenika. Na početku rada svoje stavove o dozvoljenosti učenja dove i davanja sadake, a koje odgovaraju ehli-sunnetskom učenju, postavlja nasuprot neispravnog mišljenja mutezilija koji smatraju da takvo nešto nije dozvoljeno. U nastavku se razmatraju klasična pitanja koja se postavljaju o ovoj tematici: izražavanje saučešća, obaveze koje umrli nije izvršio u toku života, talkin, ponašanje prilikom posjete kaburova i poruke koje se tom prilikom mogu izvući. (Hazim Šabanović, Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima)