Singapur je veoma mala zemlja, po površini manja od Kantona Sarajevo, ali veoma napredna. U ovoj državi živi znatna muslimanska manjina, a i predsjednica je muslimanka.
Zemljopis i demografija
Republika Singapur otočni je grad-država u jugoistočnoj Aziji na jugu Malajskog poluotoka, na vrhu poluotoka Malake, koji zbog njegovog strateški važnog položaja zovu Azijski Gibraltar. Na malajskom Singapur znači lavlji grad.
Površina ove zemlje iznosi 697 km², što je skoro dvostruko manja površina od površine Kantona Sarajevo, koja iznosi 1.268,5 km². Službeni jezici su engleski, kineski, malajski i tamilski.
Prema popisu iz 1821. godine, broj stanovnika povećao se na 5.874 osobe, a od tog broja Malajaca ima 4.721, a Kineza 1.150. Izgleda da je tek u ranim 1830-im kineski element počeo blago da dominira u stanovništvu Singapura. Prema popisu iz 1830. godine, broj Kineza u stanovništvu od 16.634 iznosio je još uvijek manjinskih 6.555 osoba. Prema rezultatima popisa iz 1849. godine, muslimani su u Singapuru već postali manjina, čiji je broj u odnosu na cjelokupno stanovništvo iznosio 41,6%. Broj muslimana u Singapuru opadao je i u sljedećim dekadama, da bi se početkom 20. stoljeća stabilizirao na procentualnim vrijednostima koje su manje-više sa oko 15% po pitanju ove populacije prisutne i danas. Iako ne postoje zvanične informacije koje bi to potvrdile, izgledi su da je broj muslimana 1940. godine dostigao najniže vrijednosti u odnosu na ukupno stanovništvo Singapura. Demografska slika muslimana ovog područja značajno je popravljena prilivom Indijaca od kojih su mnogi bili islamske vjeroispovijesti. Prema popisu iz 1931. godine, od 41.400 Indijaca, koliko ih je tada bilo u Singapuru, 28,3%, odnosno 11.700 Indijaca registrovano je kao muslimani. Od 1980. godine pitanje vjerske pripadnosti ponovo se pojavljuje u singapurskim statistikama. Broj muslimana od 1980. godine blago opada sve do danas. Godine 1980. broj muslimana u stalno naseljenom stanovništvu Singapura starijem od 15 godina iznosio je 258.122 osobe, što je 15,73%. Do 2010. godine broj muslimana u ovoj kategoriji stanovništva spao je na 14,73%. Od 1980. godine u singapurskoj zvaničnoj statistici redovno se objavljuju informacije o razmještaju religija unutar etničkih grupa ove zemlje. Interesantno je da je broj muslimana među kineskim stanovništvom od popisa do popisa sve veći. Religijsko šarenilo Singapura u cjelini se manifestira i po manjim gradskim administrativnim jedinicama. Skoro nijedna četvrt u gradu ne može se okarakterizirati kao ekskluzivno većinska, bez obzira na koju religiju se misli. Broj muslimana u stanovništvu u gradskim općinama i četvrtima srazmjeran je njihovom ukupnom broju u stanovništvu ove zemlje. Stvarni broj muslimana u cjelokupnom stanovništvu Singapura nešto je veći nego što se to prikazuje u tabelama u kojima se iznose informacije o vjerskoj pripadnosti. Veliki broj muslimana, koji se ne pojavljuju u statistici, upravo su oni mlađi od 15 godina. Unutar ove populacije njihov broj je prilično visok. Unutar cjelokupne malajske populacije Singapura, koja je 2010. godine brojala 503.868 osoba, broj mlađih od 15 godina iznosi 22,4%, što je znatno iznad državnog, odnosno, prosjeka ove starosne kategorije unutar ostalih etničkih grupa. Ova starosna kategorija unutar kineskog stanovništva iznosila je svega 15,6%. Oslonimo li se na ovu činjenicu, vjerovatno stvarni broj muslimana u stalno naseljenom stanovništvu Singapura, koje je 2010. godine brojalo 3.771.721, iznosi blizu 16%. (Svjetski almanah demografske istorije muslimana)
Procjenjuje se da Singapur 2022. godine ima preko 5,9 miliona stanovnika, od kojih budisti čine 31,1%, kršćani 18,9%, muslimani 15,6%, taoisti 8,8%, hinduisti 5%, a 20% ne izjašnjava se kao pripadnik neke religije. (CIA Factbook)
Singapur je otočna država koja se sastoji od 63 otoka, od kojih je najveći Singapur, a veći otoci su Pulau Tekong i Jurong, a ostali su manji. Ovi otoci nalaze se južno od Malajskog poluotoka. Između Malajskog poluotoka i Singapura je uski morski prolaz, Johorski prolaz, preko kojeg vodi most.
Singapur se nalazi na strateški važnom položaju: na krajnjem jugu Malajskog poluotoka na ulazu u Malajski prolaz (morski prolaz između Malajskog poluotoka i Sumatre), a to je najvažniji morski prolaz koji spaja Tihi i Indijski okean i preko njega prolazi većina brodova koji plove između istočne i južne Azije. Većina tih brodova staje u Singapuru, stoga se on razvio u značajnu luku.
Reljef Singapura je nizak i valovit s brdovitim dijelovima u središtu. Preko otoka teče nekoliko manjih rijeka, a najvažnija je rijeka Singapur. U sredini otoka su jezera Gornje i Donje jezero Seletar i Gornje i Donje jezero Peirce.
Klima je jednolično vruća i vlažna kroz čitavu godinu (ekvatorska klima). Singapur se nalazi u zoni tropske kišne šume koja je na otoku ipak najvećim dijelom iskrčena. Četvrtinu otoka prekriva šuma koja je većinom zaštićena kao posebni rezervat.
Povijest Singapura
Singapur je bio dio Sultanata Malaka, koji je, prema mišljenju historičara, osnovan otprilike 1400. godine i protezao se i današnjom Malezijom i dijelom Indonezije. Vjeruje se da ga je osnovao Iskender Šah, iako su neki učenjaci mišljenja da je i prije toga osnovan. 15. vijek je bio zlatni period u kojem je ovaj Sultanat zauzimao veoma bitnu stratešku poziciju jer se nalazio kod jednog od najbitnijih morskih prolaza i luka u to doba. U ovom sultanatu islam je zauzimao bitno mjesto i razvijao se brzo. Nažalost, 1511. godine glavni grad Sultanata Malaka pao je pod vlast Portugalske Imperije, a zadnji sultan Mahmud Šah morao je da pobjegne u udaljene predjele sultanata i tamo su osnovane nove dinastije Sultanat Džohor i Sultanat Perak.
Savremeni Singapur osnovao je 6. februara 1819. godine Thomas Stamford Raffles iz Britanske istočnoindijske kompanije, koji je prvi uočio strateški položaj grada. Kad je stigao Raffles, na otoku je živjelo 150 ribara i gusara. Raffles je imao težak posao da uvjeri London da je potrebno da se sultanu od Johora godišnje plati 5.000 dolara, a njegovu ministru 3.000 za najam pustoga malaričnog otoka. Singapur je kasnije postao britanskom krunskom kolonijom i razvio se u značajan lučki i trgovački centar. Već godine 1825. iz Singapura je isplovilo petnaest brodova na put u Liverpool, London, Hamburg, Bordeaux ili čak Stockholm.
Između 7. i 13. stoljeća današnji je Singapur bio dio države Srivijaya, koja je obuhvaćala Malajski poluotok i Sumatru. Na prostoru današnjeg Singapura nastao je grad Temasek koji je bio značajno trgovačko naselje čije se značenje smanjilo u 14. stoljeću. Između 14. i 19. stoljeća bio je dio Sultanata Johor.
Tokom Drugog svjetskog rata Japanci su zauzeli Malajski poluotok, a Britanci su u Singapuru pružili otpor. To je dovelo do Bitke za Singapur u kojoj su Britanci poraženi, a Japanci su za šest dana zauzeli grad. To se smatra najvećim britanskim porazom u Drugom svjetskom ratu. Japanci su grad nazvali Shōnantō. Englezi su ga vratili 12. septembra 1945., mjesec dana nakon japanske predaje.
Godine 1959. Singapur je stekao samoupravu unutar Britanskog kolonijalnog carstva. Prvi predsjednik postao je Yusof bin Ishak, a premijer Lee Kuan Yew. Godine 1963. Singapur je proglasio potpunu samostalnost, ali se s Malajom, Sabahom i Sarawakom ujedinio u Federaciju Maleziju. Stanovnici Singapura nisu bili zadovoljni državnom ideologijom u Maleziji, pa su 1965. proglasili nezavisnost, pa Singapur postaje posebna država.
Predsjednica Singapura
Veoma interesantno je da je predsjednica ove države Halima Yacob, muslimanka koja nosi mahramu. Predsjednica Halima rođena je 23. augusta 1954. godine. Udata je i ima petero djece. Ona je od 14. septembra 2017. predsjednica Singapura. Njen otac vodi porijeklo iz Indije, a majka joj je porijeklom iz Malezije. Radila je kao advokatica od 1981. godine. Ostala je siroče sa osam godina kad joj je otac preminuo, a majka ostala sama sa petero djece. Bili su u veoma teškom stanju, ali je uspjela da završi školovanje i izgradi se kao uspješna ličnost, što nije bilo nikako jednostavno jer ne potječe iz porodice gdje joj je sve bilo olakšano i omogućeno. Morala je proći mukotrpne periode u životu kako bi postala ono što jeste sada. Krase je smirenost i skromnost u nastupima. Ulaže velik trud da popravi stanje naroda i da Singapur kao država napreduje u svakom smislu. Mnogi svjetski lideri i lideri ne tako velikih i utjecajnih zemalja mogli bi se ugledati na Halimu.
Navodeći primjer predsjednice Halime ne želimo se doticati fikhskog pravila u vezi sa postavljanjem žena na vodeće pozicije, niti dovoditi u pitanje taj propis, nego želimo ukazati na činjenicu da čovjek iz manjinske skupine može toliko toga pozitivnog učiniti za svoju zajednicu i zemlju, pritom ne dopuštajući da ga ponese oholost i želja za postizanjem lične koristi, kao što je to slučaj, nažalost, u mnogim muslimanskim zemljama u kojima su lideri obezbijedili sebe i svoje bližnje za narednih toliko generacija.
Puna vjerska sloboda
Muslimani u Singapuru mogu slobodno ispovijedati svoju vjeru. U zemlji postoje desetine džamija, četiri medrese za razne uzraste školaraca. Državne škole su sekularnog karaktera.
U Singapuru postoje tri velike bitne institucije za muslimane, shodno zakonu iz 1966. koji definiše i uređuje jurisdikciju ove tri institucije koje su pod odgovornošću ministra za muslimanske poslove:
• Islamski vjerski savjet Singapura,
• Šerijatski sud,
• Registar muslimanskih brakova.
Od interesantnih nevladinih organizacija jeste i organizacija konvertita koja pruža pomoć i potporu onima koji pređu na islam.
Singapur je jedna od najbogatijih država svijeta
Singapur je jedna od najrazvijenijih država svijeta. Smatra se azijskim tigrom (tigrovima se nazivaju male azijske države koje su se vrlo brzo razvile). Bogatstvo se temelji na trgovini i lučkim djelatnostima. Singapur se najviše razvio na uvozu jeftinih sirovina i izvozu gotovih industrijskih proizvoda, od kojih su mnogi iz branše elektronike. Singapur je u samom vrhu u svijetu kad se pogleda bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika. Shodno ekonomskom stanju početkom 2022. godine, Singapur se nalazi na drugom mjestu liste Global Financea sa otprilike 112.000 dolara po glavi stanovnika, dok je na prvom mjestu Luksemburg sa otprilike 120.000 dolara. BDP se mijenja godišnje, ali konstanta je da Singapur svake godine napreduje na listama najbogatijih država na svijetu. (Global Finance)
Nadamo se da će se Singapur nastaviti razvijati u još properitetniju državu i da će se i mnoge druge zemlje i narodi ugledati na ovu vrijednu naciju koja pokazuje da se mnogo šta može postići unatoč maloj površini i malom broju stanovnika.