Zahvala Allahu, Njega hvalimo i od Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od zla naših prohtjeva i loših djela. Koga Allah uputi, on je na pravom putu, a koga u zabludi ostavi, nema mu upute. Svjedočimo da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji sudruga nema, i svjedočimo da je Muhammed, Njegov rob i poslanik, koga posla sa istinom, da nas obraduje, opomene i put nam osvijetli. Neka su salavat i selam na njega, časnu mu porodicu, vrle drugove ashabe i sve sljedbenike do Sudnjega dana.
Uzvišeni Allah podario nam je Uputu kako bismo postigli sreću i uspjeh na ovom i budućem svijetu, propisujući nam osnove i principe kojih se trebamo pridržavati na tom putu. Kada govorimo o principima islama (davabit), oni se ogledaju u onome što se odnosi na sve ljude podjednako i u svakoj situaciji. Islamski principi nisu uvjetovani pripadnošću islamu, kao što su osnove islama ili imana, već reguliraju život ljudi uopćeno. Ono što je još važnije napomenuti jeste i to da islamski principi daju spoljašnju sliku islama koju vide oni koji ne pripadaju islamu ili ga ne prakticiraju, i da od primjene ovih principa u životu muslimana zavisi odnos i mišljenje ljudi prema islamu, posebno onih koji ne znaju njegove unutarnje vjerske propise.
O principima islama, između ostalih, govori se u 90. ajetu sure En-Nahl: "Zaista Allah zahtijeva (naređuje) da se svačije pravo poštuje (pravdu), dobro čini, i da se bližnjima udjeljuje (brine), a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite, On vas savjetuje."
Da se ovaj ajet odnosi na islamske principe vidimo iz riječi Uzvišenog: "Allah zahtijeva", tj. naređuje (je'muru) i "zabranjuje" (jenha) iz kojih možemo shvatiti njihovu obaveznost i nužnost, a riječ "zaista" (inne) ukazuje na njihovu veliku važnost, dok uopćena forma ajeta ('amm) ukazuje na njihovu univerzalnost. Jasno je i da ovdje Uzvišeni Allah govori o međuljudskim odnosima, tj. o odnosu islama prema ljudima ili o odnosu muslimana prema ljudima uopćeno.
Iz ajeta možemo izvesti tri islamska principa i tri njihova antonima koja su posljedica nepoštivanja islamskih principa, a to su:
- Adl ili pravda naspram fahša ili razvrata, odnosno korupcije i iskvarenosti. Pravda je princip najbliži bogobojaznosti (takva): "O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite (zbog zla kojeg su vam učinili) nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti (bogobojaznosti), i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite!" (El-Maida, 8).
Pravda kao princip i spoljašnji vid islama zasniva se na bogobojaznosti koja je duboko u srcu vjernika, zato se musliman uvijek vodi pravdom, radi Allaha, u svim situacijama i prema svim ljudima, bez obzira na njihove postupke, makar i bili nepravedni. Nepravdi nema mjesta u islamu.
- Ihsan ili dobročinstvo naspram munkera ili ružnog postupanja, odnosno zločina. Dobročinstvo je opisano riječima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Da se pokoravaš ili bojiš Allaha kao da Ga vidiš, jer ako ti Njega ne vidiš, On tebe vidi" (Muslim). Musliman se, svjestan Allahovog nadzora, trudi da njegova djela budu što ljepša, a samo značenje riječi ihsan jeste uljepšati. Uzvišeni, od 33. do 35. ajeta sure Fussilet, govori o ovom principu: "A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela čini i koji govori: 'Ja sam doista musliman!' Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu postići samo strpljivi; to mogu postići samo vrlo sretni."
I dobročinstvo, kao i pravda, ima korijen duboko u srcu vjernika, koji je uvijek svjestan da ga Allah vidi, zato uvijek i svakome, radi Allaha, čini dobročinstvo, a nikada zlo, a to mogu samo strpljivi i srećni.
- Ita' zil-kurba ili briga, obilazak i pomaganje bližnjih, tj. akrebe, naspram bagja ili nasilja koja se ogleda u otuđivanju prava koje pripada bližnjima ili u otuđenosti od rodbine. Riječ ita' znači otići nekome, tj. posjetiti bližnjega ili otići mu kada mu je pomoć potrebna. Zul-kurba znači bližnji i u Kur'anu se često spominju kao akrebun i kurba uz spomen roditelja, tako da se može jasno zaključiti da su bližnji oni sa kojima nas vežu rodbinske, bračne ili komšijske veze. U 1. ajetu sure En-Nisa Uzvišeni nas podsjeća na ove veze, koje u nekom širem smislu obuhvataju sve ljude, jer nas veže zajedničko srodstvo: "O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allaha se bojte -- s imenom Čijim jedni druge molite -- i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi."
Ovaj termin obuhvata sve one za koje znamo da smo u srodstvu sa njima, a ta srodnička veza u Kur'anu se naziva rahim i izvedena je od Allahovih imena Er-Rahman -- Milostivi, Er-Rahim -- Samilosni i Njegovog svojstva er-rahmeh -- milost.
Rodbinske veze
U hadisi-kudsiju navodi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzvišeni Allah kaže: 'Ja sam Allah i Ja sam Milostivi (Er-Rahman), stvorio sam rodbinsku vezu (rahim) i nazvao je po Svome imenu. Onoga ko je bude čuvao i održavao, Ja ću paziti i čuvati, a ko je bude kidao, Ja ću ga odbaciti.'" (Muttefekun alejhi)
Ovaj princip, kao i prethodni, zasniva se na vjerovanju u Allaha. Otuda Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka počasti gosta, ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka posjećuje rodbinu, ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori ono što je dobro ili neka šuti." (Muttefekun alejhi)
Zato u islamu nema opravdanja za prekidanje rodbinskih veza bez obzira na situaciju i postupke drugih ljudi. Neki se čovjek požalio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekavši: "Allahov Poslaniče, ja imam rodbinu koju pazim, a oni meni ne uzvraćaju, činim im dobro, a oni meni zlim vraćaju i ignoriraju me." Na to mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: "Ako je tako kao što kažeš, ti si njima poput bolesti koja ih pritišće. Allah će ti pomoći sve dok ti budeš takav prema njima." (Muslim)
Ako želimo da sačuvamo vezu sa Allahom onda moramo paziti na bližnje, jer Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Kada je Allah stvorio sva stvorenja, ustala je rodbinska veza i rekla: 'Gospodaru, ustala sam tražeći od Tebe zaštitu i utočište od kidanja rodbinskih veza.' Uzvišeni Allah reče joj: 'Hoćeš li biti zadovoljna ako budem čuvao i pazio onoga ko tebe bude čuvao i pazio, i ako odbacim onoga ko tebe ne bude čuvao i održavao?' Rekla je: 'Da, bit ću zadovoljna, Gospodaru!'" Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Učite ako želite ajet: 'Zar i vi ne biste, kada bi se vlasti dočepali, nered na Zemlji činili i rodbinske veze kidali! To su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim ih učinio' (Muhammed, 22--23)." (Muttefekun alejhi)
Svojstva spomenutih principa
Iz navedenih ajeta i hadisa o pravdi, dobročinstvu i bližnjima treba da izvučemo sljedeća svojstva ovih islamskih principa:
-
Univerzalnost, tj. da se odnose na sve ljude i u svim situacijama, te da islam ne prihvata njihovo kršenje bez obzira na postupke drugih ljudi.
-
Reprezenativnost, tj. da oni predstavljaju islam u očima ljudi jer su vezani za međuljudske odnose i njihova primjena mijenja svijest ljudi o islamu i muslimanima.
-
Progresivnost, tj. da oni poboljšavaju odnose među ljudima, ali i odnos ljudi prema islamu i time vode ljudsku zajednicu ka razumijevanju i suživotu, daleko od sukoba i mržnje.
Molimo Uzvišenog Allaha da nam pomogne da poštivanjem Njegovih principa zaslužimo sreću i uspjeh na oba svijeta, te da islam predstavimo ljudima u svom njegovom svjetlu i ljepoti. Amin!
Hatib: Abduselam-ef. Fetić
(Hutba je održana tokom mjeseca juna 2021. u bošnjačkom džematu u Parizu)