Broj dojenja usljed kojeg dolazi do srodstva po mlijeku
Što se tiče hadisa koji govore o broju dojenja, to je hadis Aiše, radijallahu 'anha, kojeg bilježi Muslim da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Ne zabranjuje (tj. ne dolazi do srodstva) jedno ili dva dojenja.“ I drugi hadis, kojeg bilježi Malik, u kojem se spominje da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao Sehli bint Suhejl u vezi Salima: „Zadoji ga sa pet dojenja.“ (Malik, 1287; Muslim, 3676, ali bez spomena broja zadajanja.) Tu su također i riječi Aiše, radijallahu 'anha: „Ono što je objavljeno od Kur'ana bilo je i deset dojenja pa su dokinuta sa pet dojenja. Zatim je preselio Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, a oni su se učili iz Kur'ana.“ (Muslim, 3670.)
Islamski pravnici po pitanju broja zadajanja usljed kojeg dolazi do srodstva po mlijeku razilaze se na četiri mišljenja:
Prvo mišljenje: Hanefijski i malikijski pravnici kao i Ahmed u jednom predanju smatraju da do srodstva po mlijeku dolazi svejedno bio broj zadajanja mali ili veliki. Ovo mišljenje se prenosi i od Alije, Ibnu Mes'uda i Ibnu Abbasa, radijallahu 'anhum. (Pogledaj: Beda'is-sanai'i, 4/7; Hašijetud-Dusuki, 2/502; Bulgatus-salik, 1/114; El-Mugni, 8/171.)
Drugo mišljenje: Šafija i Ahmed u jednom predanju kao i Ibnu Hazm ez-Zahiri smatraju da do srodstva po mlijeku dolazi nakon pet odvojenih (neuzastopnih) zadajanja. Ovo mišljenje se prenosi i od Aiše i Ibnu Zubejra, radijallahu 'anhuma, kao i Ata'a el-Horosanija i Tavusa. (Pogledaj: Tekmiletul-medžmu'i, 18/213; El-Mugni, 8/171; El-Muhalla, 10/9.)
Treće mišljenje: Ahmed u jednom predanju, Ebu Sevr, Ebu 'Ubejd i Ibnul-Munzir smatraju da do srodstva ne dolazi osim nakon tri zadajanja.
Četvrto mišljenje: Pripovijeda se od Aiše, radijallahu 'anha, da je rekla: „Uistinu, samo nakon sedam zadajanja dolazi do srodstva po mlijeku!“ A pripovijeda se od nje i od Hafse, radijallahu 'anhuma, da su rekle: „Ne zabranjuje (tj. ne dolazi do srodstva) sa manje od deset zadajanja.“ (Pogledaj: El-Muhalla, 10/10.)
Razlog razilaženja: Razlog razilaženja islamskih pravnika po pitanju broja zadajanja djeteta usljed čega dolazi do srodstva po mlijeku, uslijedilo je zbog razlike između općenitog kur'anskog teksta i hadisa koji pojašnjavaju ovaj broj zadajanja kao i zbog razlike između samih hadisa. Što se tiče općenitosti kur'anskog teksta, primjećujemo ga u riječima Uzvišenog Allaha: „... i zabranjene su vam vaše majke koje su vas dojile i vaše sestre po mlijeku...“ (Prijevod značenja En-Nisa, 23.) U ovom ajetu dojenje se spominje općenito i ne spominje se broj dojenja. Što se tiče hadisa koji govore o ovome značenju, to je hadis Aiše, radijallahu 'anha, kojeg bilježi Muslim da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Ne zabranjuje (tj. ne dolazi do srodstva) jedno ili dva dojenja.“ I drugi hadis, kojeg bilježi Malik, u kojem se spominje da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao Sehli bint Suhejl u vezi Salima: „Zadoji ga sa pet dojenja.“ (Malik, 1287; Muslim, 3676, ali bez spomena broja zadajanja.) Tu su također i riječi Aiše, radijallahu 'anha: „Ono što je objavljeno od Kur'ana bilo je i deset dojenja pa su dokinuta sa pet dojenja. Zatim je preselio Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, a oni su se učili iz Kur'ana.“ (Muslim, 3670.) Tako, onaj koji dâ prednost općenitim kur'anskim ajetima nad hadisima kaže da usljed jednog ili dva dojenja dolazi do srodstva po mlijeku, dočim onaj koji kur'anski ajet pojašnjava hadisima i nastoji da napravi spoj među njima, zaključuje da jedno ili dva dojenja ne mogu biti razlog uspostavljanja srodstva po mlijeku jer je došlo u hadisu: „Ne zabranjuje jedno ili dva dojenja“, a koliko zabranjuje saznaje se iz drugog hadisa: „Zadoji ga sa pet dojenja.“ (Bidajetul-mudžtehid, 2/41.)
Dokazi svakog mišljenja
Prvo mišljenje: Hanefijski i malikijski pravnici, kao i imam Ahmed u jednom predanju, svoj stav da do srodstva po mlijeku dolazi i usljed malog broja, kratkotrajnog, dojenja, zasnivaju na sljedećim dokazima iz Kur'ana i sunneta:
Dokaz iz Kur'ana: To su riječi Uzvišenog Allaha: „... i zabranjene su vam vaše majke koje su vas dojile i vaše sestre po mlijeku ...“ (Prijevod značenja En-Nisa, 23.) U ovom ajetu, Allah, subhanehu ve te'ala, nije razdvojio, tj. napravio razliku između malog broja i velikog broja zadajanja, tako da ovaj ajet ukazuje da kako veliki broj dojenja dovodi do srodstva po mlijeku isto tako do toga dovodi i mali broj dojenja.
Što se tiče dokaza iz sunneta to je hadis kojeg prenosi Aiša, radijallahu 'anha, u kojem Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže:„Zabranjeno je po mlijeku sve što je zabranjeno i po porijeklu.“ (Muslim, 3652.) U drugom predanju stoji: „Zabranjeno je po mlijeku sve što je zabranjeno i po rođenju.“ (Buharija, 5239; Muslim, 3642.) Hadis svojom općenitosti govori da usljed dojenja dolazi do srodstva i ne pravi razliku između malog i velikog broja dojenja, tako kratkotrajno dojenje biva razlogom srodstva i zabrane.
Drugo mišljenje: Šafijski islamski pravnici, Ibnu Hazm i imam Ahmed u jednom svom predanju, svoj stav da do srodstva po mlijeku dolazi tek nakon pet odvojenih, zasebnih, dojenja, dokazuju sunnetom.
● Aiša, radijallahu 'anha, rekla je: „Ono što je objavljeno od Kur'ana bilo je i deset dojenja pa su dokinuta sa pet dojenja. Zatim je preselio Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, a oni su se učili iz Kur'ana.“ (Muslim, 3670.)
● Prenosi Malik od Zuhrija, on od Urveta a on od Aiše, radijallahu 'anha, da je rekla: „Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je Sehli bint Suhejl: 'Zadoji ga (Salima) sa pet dojenja', pa joj je postao zabranjen njenim mlijekom.“ (Malik, 1287.)
Način dokazivanja: Oba predanja ukazuju da najmanje pet dojenja dovode do uspostavljanja srodstva po mlijeku a sve što je manje od toga, ne uzima se u obzir.
Treće mišljenje: Imam Ahmed u jednom predanju, Ebu Sevr, Ebu 'Ubejd i Ibnul-Munzir svoj stav da do srodstva po mlijeku dolazi nakon najmanje tri zadajanja, dokazuju slijedećim dokazima:
● Aiša, radijallahu 'anha, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Ne zabranjuje (tj. ne dolazi do srodstva) jedno ili dva dojenja.“
● Ummu Fadl, radijallahu 'anha, prenosi da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da li dolazi do zabrane usljed jednog dojenja, pa je odgovorio: „Ne dolazi do zabrane usljed jednog ili dva dojenja.“ (Muslim)
Način dokazivanja: Hadisi jasno ukazuju da jedno ili dva dojenja ne bivaju razlogom zabrane po mlijeku, već do toga dolazi tek nakon trećeg dojenja.
Četvrto
mišljenje: Za četvrto mišljenje spomenuta su dva dokaza. Pored njih, spominju se i slijedeći:
● Pripovijeda se da je Urve čuo od Sehle bint Suhejl, radijallahu 'anha, da joj je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u vezi Salima rekao:„Zadoji ga (Salima) sa deset dojenja“, pa joj je postao zabranjen njenim mlijekom. (El-Mugni, 8/172.)
● Pripovijeda se da je Aiša, radijallahu 'anha, poslala Salima b. Abdullaha svojoj sestri Ummu Kulsum da ga zadoji, rekavši: „Zadoji ga sa deset dojenja, kako bi mogao ulaziti kod mene.“ (Tenvirul-Havalik, 2/114.)
Razmatranje dokaza svih mišljenja
Zastupnici prvog mišljenja da do srodstva dolazi i prilikom najmanjeg broja dojenja koriste općenite dokaze: „... i zabranjene su vam vaše majke koje su vas dojile i vaše sestre po mlijeku ...“, kao i: „Zabranjeno je po mlijeku sve što je zabranjeno i po porijeklu.“ Međutim obaveza je općenite dokaze vratiti posebnim, obaveza ih je ograničiti i pojasniti ograničenim tekstovima, a takvi kod govora o ovoj temi postoje, poput hadisa Aiše: „Ono što je objavljeno od Kur'ana bilo je i deset dojenja pa su dokinuta sa pet dojenja...“ Ibnu Kudame, rahmetullahi 'alejh, rekao je: „Sunnet je pojasnio ovaj ajet i ukazao na broj dojenja nakon kojeg dolazi do zabrane. Ono što jasno prenosimo, to pojašnjava ono što se može razumjeti iz drugih tekstova. Tako je obaveza skupiti sve tekstove i uporediti ih (razumjeti ih) s onim što se jasno prenosi.“ (El-Mugni, 8/172.) Sličan slučaj je i sa onima koji zastupaju treće mišljenje, tj. da do srodstva po mlijeku dolazi nakon trećeg dojenja. Oni su došli do ovoga zaključka razumijevajući hadis: „Ne dolazi do zabrane usljed jednog ili dva dojenja.“ Međutim, oko dokazivanja razumijevanjem postoji razilaženje među islamskim učenjacima. Ukoliko postoji jasan tekst, drugi hadis koji je jasan, tada se razumijevanje pogotovo ne može uzeti za dokaz. A što se tiče četvrtog mišljenja da do srodstva po mlijeku dolazi nakon sedam dojenja, dokazi koji govore u prilog tom mišljenju ne mogu se uzeti u obzir, naročito kada se zna da je od ajeta koji su se učili bio i ajet o deset dojenja, a zatim je jasno dokinut sa pet dojenja.
Prigovor hadisu Aiše: Upravo zbog ove činjenice, dokidanja kur'anskog ajeta o deset dojenja, pojedini su pokušali odbiti hadis Aiše, radijallahu 'anha, koji govori o dokidanju istog ajeta i uspostavi novog propisa, tj. potvrđivanja da do zabrane dolazi nakon pet dojenja, pa su rekli: „Da je to doista bilo od Kur'ana, Allah bi ga sačuvao, jer je Uzvišeni rekao: 'Mi smo objavili Kur'an i Mi ćemo ga čuvati (bdjeti nad njim).' (Prijevod značenja El-Hidžr,9.)“
Komentar na prigovor:Ovom prigovoru se odgovara na sljedeći način: Reći da nije sačuvan, nije dozvoljeno. Allah, subhanehu ve te'ala, sačuvao ga je putem Aišinog predanja. Zatim, treba se vratiti na tumačenje Aišinog, radijallahu 'anha, predanja. Imam Nevevi, rahmetullahi 'alejh, rekao je: „Dokidanje sa pet dojenja došlo je mnogo kasno. Čak je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, preselio, a ljudi su i dalje učili taj ajet o pet dojenja svrstavajući ga u kur'anske ajete koji su se učili jer do njih nije doprla vijest o njegovom dokidanju zbog blizine vremena. Nakon što je došla vijest o dokidanju ovog ajeta, složili su se da je taj ajet od ajeta koji su dokinuti i ne uče se. Tako da postoje tri vida nesha-dokidanja:
● Dokidanje i učenja dotičnog kur'anskog ajeta i njegovog propisa, kakav je slučaj sa deset dojenja.
● Dokidanje učenja kur'anskog ajeta a ostavljanja propisa, kakav je slučaj sa pet dojenja ...
● Dokidanje propisa a ostavljanje učenja kur'anskog ajeta, kakav je slučaj brojnih ajeta.“ (Šerh Nevevija na Muslimov sahih, 10/29.)
Također, ovo mišljenje pojedini učenjaci su nastojali osporiti spominjući druge zaključke i nejasne tekstove poput hadisa da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, razveo Ukbeta b. El-Harisa i Ummu Jahju bint Ebi Ihabe kada je čuo Ukbetovu majku Sevdu da ih je ona obadvoje dojila. Rekao je: „Kako si je mogao oženiti kada ona (tvoja majka) tvrdi da vas je podojila?!“ Kažu: „Razveo ih je, a nije pitao o načinu i broju dojenja, što ukazuje da i mali broj dojenja kao i veliki dovodi do srodstva po mlijeku, odnosno zabrane.“ Učenjaci su odgovorili na ovaj zaključak da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ostavio ispitivanje jer je ranije pojasnio broj dojenja usljed kojeg dolazi do zabrane. (Tekmiletul-Medžmu'i, 18/216; Nejlul-evtar, 6/312.)
Odabrano mišljenje
Nakon spominjanja stavova islamskih učenjaka, njihovih dokaza i razmatranja istih u vezi broja dojenja nakon kojeg dolazi do srodstva po mlijeku, možemo zaključiti da je odabrano mišljenje drugo mišljenje, tj. da nakon pet zasebnih, odvojenih dojenja dolazi do srodstva po mlijeku. To je stav šafijskih pravnika i Ibnu Hazma, rahmetullahi 'alejhim. Ovo mišljenje je odabrano zbog:
● Jasnog vjerodostojnog hadisa Aiše, radijallahu 'anha, (a i drugih vjerodostojnih dokaza) koji pojašnjava sve druge općenite tekstove.
● U ovom mišljenju je olakšica za ljude, otklanjanje poteškoća, jer je nezgodno da odmah nakon jednog ili dva dojenja (kratkotrajna) dođe do srodstva i zabrane a ljudi počesto znaju biti u istinskoj potrebi da neko drugi podoji im djecu. Islam je vjera lahkoće, a ne tegobe.
● I također, ovo mišljenje objedinjuje sve tekstove, pravi spoj među njima i pomiruje ih, a ova metoda je preča od rada po jednim dokazima zapostavljajući druge dokaze.
I na kraju da napomenem, ukoliko neko posumnja u broj dojenja, je li dostigao pet ili ne, tada ne dolazi do zabrane, jer je osnova da zabrane nije bilo, nije bilo srodstva po mlijeku, pa stoga, tu osnovu ne može poljuljati i oboriti sumnja. (Tekmiletul-Medžmu'i, 18/216; El-Mugni, 8/172.)
Neka je svaka hvala Allahu, subhanehu ve te'ala, na početku i na kraju, i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu porodicu i sve ashabe!