Opskrbite se, a najbolja opskrba je bogobojaznost

Postačeva dova se ne odbija. Kaže Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Trojici se ne odbija dova: postaču dok se iftari, pravednom vladaru i onome kome je učinjena nepravda (mazlumu)." (Tirmizi, hadis sahih, Sahihu Džami`a 2526. Albani) Aiša, Allah neka je sa njom zadovoljan, je upitala Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ukoliko saznam za Lejletul-Kadr, šta da kažem u njoj?“, odgovorio je: „Reci: 'Gospodaru moj! Zaista si Ti Onaj koji praštaš i voliš oprost, pa mi oprosti.'"

Svake godine u tačno određeno vrijeme dođe nam u posjetu veoma važan i svakog poštovanja dostojan gost. Donosi sa sobom veliki broj prilika za činjenje dobrih dijela i oprosta od grijeha: "Ko provede Ramazan vjerujući i očekujući nagradu, bit će mu oprošteni prethodno učinjeni grijesi.” (Buhari 37, Muslim 759.), i: „... Svake noći se poviče: 'O ti koji želiš dobro, približi se, a ti koji želiš zlo, udalji se!', a Allah oslobađa svake noći neke od svojih robova od vatre." (Tirmizi, Ibn-Madže, Ahmed, hadis hasen, Sahihu Džami’a 759. Albani). A u drugoj predaji stoji: "A Allah oslobađa neke od svojih robova od vatre, kod svakog iftara." (Ahmed, hadis hasen, Sahihu Džamia 2170. Albani) I treba se pobojati za onoga koji ga ne iskoristi na najbolji mogući način da se na njemu ne obistine Poslanikove, sallallahu 'alejhi ve sellem, riječi: "Daleko bio (od Allahove milosti, op.prev.) svako onaj ko dočeka Ramazan, i završi se, prije nego mu bude oprošteno.” (Tirmizi, Hakim, hadis sahih, Sahihu Džami`a 3510. Albani) Toliko je bila velika važnost mjeseca Ramazana u Poslanikovom, sallallahu 'alejhi ve sellem, životu i životu njegovih drugova, da im je nagovještavao njegov dolazak govoreći im: "Došao vam je mjesec Ramazan, mubarek mjesec, u kojem vam je Allah propisao post.” (Ahmed, Nesai, hadis sahih, Sahihu Džami`a 55. Albani) Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je zajedno sa svojim drugovima postio u mjesecu Ša`banu, koji prethodi Ramazanu, uvježbavajući organizam za predstojeći ramazanski post. Rekla je Aiša, Allah bio zadovoljan s njom, opisivajući prethodno spomenuto Poslanikovo stanje: "Nisam vidjela Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da posti više u nekom drugom mjesecu od mjeseca Ša’bana." (Buhari 1969, Muslim 177-782.) Isto tako naši dobri prethodnici bi molili Allaha šest mjeseci prije Ramazana da ih poživi do njega i šest mjeseci poslije njega da im primi urađene ibadete. I moramo znati, da se djela razlikuju u svojoj vrijednosti shodno vrijednosti mjesta i vremena. Tako su dobra djela u Ramazanu bolja od dobrih djela mimo njega. Rekao je Poslanik, 'alejhisselam, u hadis-kudsiju: "Svako djelo sina Ademova se uvećava, dobro djelo se uvećava za deset puta pa do sedamsto puta ili do koliko Allah hoće. Rekao je Allah: "Osim posta, on pripada Meni i Ja nagrađujem za njega, (čovjek) ostavlja svoju strast i hranu zbog Mene." (Muslim 1151/ 161.)

Jačanje imana

Svaki musliman bi trebao da ojača svoj iman prija nego što nastupi mjesec Ramazan, i to putem vjerovanja u njegove vrijednosti i nagradu koja je obećana onome koji ga provede u ibadetu iskreno radi Allaha, ne želeći time nagradu ljudi i njihovu pohvalu: "Ko provede Ramazan vjerujući i očekujući nagradu, biće mu oprošteno prethodno učinjeno.” ( Buhari 37, Muslim 759), i: "Pet namaza, džuma do džume i Ramazan do Ramazana iskupnici su grijeha između njih, ako se izuzmu veliki grijesi." (Muslim 16-233.) I sa podsjećanjem na prijetnju onome koji se nehajno ponaša prema njemu: "Daleko bio (od Allahove milosti) svako onaj ko dočeka Ramazan i završi se prije nego mu bude oprošteno.” ( Tirmizi, Hakim, hadis sahih, Sahihu Džami`a 3510. Albani) Rekao je naš Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Došao mi je Džibril i rekao: 'O Muhammede! Onaj koji doživi Ramazan, potom umre i ne bude mu oprošteno, zatim, uđe u Džehennem, Allah ga udaljio (od Allahove milosti). Reci "Amin"?', pa sam rekao: "Amin"“ (Taberani, hadis sahih, Sahihu Džamia 75. Albani) Dakle, sigurno je da će ga njegov iman, ubjeđenje i strah od prijetnje, učiniti da provede Ramazan onako kako to želi od njega Allah i Njegov Poslanik. U narednih nekoliko redova, pokušat ću, uz Allahovu pomoć, da spomenem određene vidove ibadeta, koji se upražnjavaju u Ramazanu. Ibnul-Kajjim je ovako opisao Poslanikovu, sallallahu 'alejhi ve sellem, praksu u Ramazanu: “Poslanikova praksa u Ramazanu ogledala se u tome što je povećavao činjenje različitih oblika ibadeta. Izučavao bi sa Džibrilom Kur’an, bio je darežljiviji, kada bi ga sreo, od vjetrova koji donose sa sobom dobro. Bio je najdarežljivi čovjek, a najviše bi se isticala ta darežljivost u Ramazanu. Uvećavao bi sadaku, dobročinstvo, učenje Kur`ana, zikra i itikaf. Činio bi određene ibadete u Ramazanu mimo drugih mjeseci.” (Zadul- Mead 2/31-32.)

Post

Mjesec Ramazan je mjesec posta. Kaže Uzvišeni: "U mjesecu Ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti…"  (Prijevod značenja El-Bekara, 185.) Svaki musliman je dužan da ga posti, osim onih koji imaju šerijatski valjano opravdanje da izostave post. Velika je nagrada predviđena za onoga ko ga isposti: "Ko isposti Ramazan vjerujući i očekivajući nagradu, biće mu oprošteno prethodno učinjeno." (Buhari 38, Muslim 760.) S tim da post mora biti razlogom za bogobojaznost, kao što je Kur'anska poruka: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili…" (Prijevod značenja El-Bekara, 183.)  Post mora biti štit od bestidnog govora, grijeha

i Džehennemske vatre: "Post je štit, i postač neka bestidno ne govori i neka ne čini djela neznalica, a ukoliko ga neko napadne ili uvrijedi, neka kaže ja postim." (Buhari, 1894, Muslim, 1151/163.) Postač u svoj post treba ugraditi hadiske poruke: "Onaj ko ne ostavi laž i rad po tome, a i drskost, pa Allahu ne treba da ostavi ni svoju hranu i piće." (Buhari, 1903.) I kaže Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Možda udijel postača od njegovog posta bude samo glad i žeđ." (Ahmed, Taberani, hadis sahih, Sahihu Džami`a, 3490. Albani).

Noćni namaz

Za mjesec Ramazan je usko vezan noćni namaz i jedno je od njegovih obilježija. Imam Nevevi, Allah mu se smilovao, je protumačio hadis: "Ko provede Ramazan vjerujući i očekivajući nagradu, biće mu oprošteno prethodno učinjeno." (Buhari 37, Muslim 759.); sa klanjanjem Teravije namaza. (Šerhu Muslim kod pomenutog hadisa) Broj rekata noćnog namaza nije strogo ograničen s tim da bi nam hadis Aiše, Allah bio sa njom zadovoljan, mogao poslužiti kao vodilja: "Klanjao bi četiri, a ne pitaj za njihovu ljepotu i dužinu, zatim bi klanjao četri, a ne pitaj za njihovu ljepotu i dužinu, zatim bi klanjao tri." (Buhari 1147, Muslim 738.) Treba težiti za obavljanjem noćnog namaza u džem'atu radi obećane nagrade: "Ako čovjek klanja sa imamom sve dok ne završi, upisuje mu se noćni namaz (cijele noći)." (Ahmed, Ebu Davud, hadis sahih, Sahihu Džami`a 1615. Albani)

Izučavanje Kur'ana

Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, običaj je bio da u Ramazanu izučava Kur'an sa Džibrilom, 'alejhisselam. Ibn-Abbas, radijallahu 'anhuma, je rekao: "Izučavao bi sa njim Kur'an. Sretao bi ga svaku noć u Ramazanu i podučavao bi ga Kur'anu." (Buhari 6, Muslim 2308.) Prethodni hadis ukazuje da je pohvalno izučavati Kur’an u Ramazanu, i da se povodom toga treba okupiti, učeći Kur’an pred onim čiji je hifz jači, i da se isto tako Kur’an uči intezivnije i više. Prenosi Fatima, neka je Allah sa njom zadovoljan, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, učio Kur'an sa Džibrilom svake godine po jedan put, a u godini u kojoj je umro je to uradio dva puta. (Muttefekun allejhi)

Zikr i dova

Ramazan u sebi sadrži zikrove koji su posebni i karakteristični za njega. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bi govorio prilikom viđenja mlađaka: "Allahu naš, neka nam mlađak dođe s blagostanjem, imanom, selametom i islamom! Moj i tvoj gospodar je Allah." (Tirmizi, hadis hasen, Sahih Džami`a 4726. Albani) A, prilikom iftara bi govorio: "Otišla je žeđ, pokvasile su se žile i potvrđena je nagrada, ako Bog da." (Ebu Davud, Nesai, hadis sahih, Sahihu Džami`a 4678. Albani.) Postačeva dova se ne odbija. Kaže Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Trojici se ne odbija dova: postaču dok se iftari, pravednom vladaru i onome kome je učinjena nepravda (mazlumu)." (Tirmizi, hadis sahih, Sahihu Džami`a 2526. Albani) Aiša, Allah neka je sa njom zadovoljan, je upitala Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ukoliko saznam za Lejletul-Kadr, šta da kažem u njoj?“, odgovorio je: „Reci: 'Gospodaru moj! Zaista si Ti Onaj koji praštaš i voliš oprost, pa mi oprosti.'" (Tirmizi, Ibnu Madže, hadis sahih, Silsiletu Sahihe 3337. Albani) Isto tako smo dužni donositi tekbir, od zalaska sunca zadnjeg dana Ramazana, pa sve do bajram namaza. Kaže Uzvišeni Allah: "... I da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete." (Prijevod značenja El-Bekara, 185.)

Darežljivost i udjeljivanje

Ibn-Abbas, radijallahu 'anhuma, opisuje Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, slijedećim riječima: "Poslanik je bio najdarežljiviji čovjek, najdarežljivi je bio u Ramazanu kada bi ga posjećivao Džibril. Kada bi ga posjećivao bio bi darežljiviji sa dobrom, od vjetrova koji donose sa sobom dobro." (Buhari 6, Muslim 2308.) Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je upoređen sa vjetrom u brzini darežljivosti, sveobuhvatnosti i stalnim dolaskom sa milošću." (Fethu Bari hadis br. 6.) Od oblika darežljivosti u Ramazanu je pripremanje iftara: "Ko nahrani postača pripada mu nagrada kao da je i on postio, s tim da se postaču ne umanjuje njegova nagrada." (Ahmed, Tirmizi, hadis sahih, Sahihu Džami`a 6415. Albani)

Umra u Ramazanu

Naš Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas podstiče na obavljanje umre u Ramazanu: "Umra u Ramazanu je ravna hadždžu ili hadždžu sa mnom." (Buhari 1782 i 1863, Muslim 1256.) S tim da hadis ne ukazuje da sa obavljanjem umre u Ramazanu spada obaveza hadždža, već ukazuje da je umra ravna hadždžu po pitanju sevaba i da u sebi sadrži određena značenja hadždža." (Fethul Bari i Šerhu Muslim).