Da li ste znali - broj 32
Da li ste znali da su neispravne riječi pojednih ljudi kod nekih šerijatskih pitanja: „Ovo je Allahov, subhanehu ve te'ala, propis!“
Ove riječi su uobičajene prilikom davanja fetvi, odgovora. Naročito su prisutna u samim pitanjima kada npr. onaj koji pita kaže: „Koji je Allahov propis po pitanju čovjeka koji čini to i to?“ - na postavljeno pitanje da se odgovor tako da onaj koji je pitao razumije i shvati iz odgovora da je to Allahov propis. Ovo pitanje potrebno je pojasniti. Kaže se:
Prvo: Ukoliko za postavljeno pitanje postoji jasan tekst i dokaz, onda nema nikakve smetnje da se kaže: „Allahov propis za ovo pitanje je takav.“
Drugo: Ukoliko za postavljeno pitanje nema jasnog dokaza, nego postoji idžtihad islamskih učenjaka, tada nije dozvoljeno reći: „Allahov propis je takav“ – jer ponekad se, pošto postoji razilaženje među islamskim učenjacima, ne pogodi Allahov propis.
Primjer prvog: Ukoliko bude upitan čovjek o propisu ramazanskog posta, reći će: „Allahov propis po pitanju ramazanskog posta jeste da je on fard, stroga, obligatna dužnost svakog muslimana.“
Primjer drugog: Ukoliko bude upitan: „Koji je Allahov propis po pitanju zekata na nakit?“ Kod ovog pitanja postoji razilaženje među islamskim učenjacima i tvrdnja da je jedno od tih mišljenja Allahov propis, mimo drugih, krupna je stvar. Na slično upućuje i hadis kojeg prenosi Sulejman b. Burejde od svoga oca da bi Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, prilikom imenovanja vojskovođe oporučio mu da se boji Svevišnjeg Allaha i da se brine o muslimanima koji su pod njegovom zapovijedi, - da bi mu na kraju rekao: „Ako budu tražili od tebe da im spomeneš Allahov propis, ne čini to, nego im reci svoje mišljenje, jer ne znaš hoćeš li potrefiti Allahov propis ili ne.“ (Muslim)
Slično pitanje postavljeno je i istaknutom učenjaku Ibnu Usejminu, rahmetullahi te'ala 'alejh: „Da li je dozvoljeno pitati muftiju: 'Koji je propis islama po tom i tom pitanju?' – ili - 'Kakav je stav islama po tome i tome?'“
Ibn Usejmin, rahmetullahi te'ala 'alejh, je odgovorio: „Nije u redu da se kaže: 'Kakav je propis islama po tom i tom pitanju?' – ili - 'Kakav je stav islama po tom i tom pitanju?', jer može da pogriješi i da ne bude ono što kaže propis islama. Međutim, ukoliko je riječ o propisu o kojem je došao jasan tekst, jasan dokaz, nema smetnje da se npr. kaže: 'Kakav je propis islama po pitanju jedenja strvine (uginule životinje ili životinje zaklane na nešerijatski način)?' I tada ćemo odgovoriti: 'Propis islama po pitanju jedenja strvine jeste da je ono haram.'“
(El-Medžmu'u es-semin, 2/216.)
Putnik upotpunjava namaz ukoliko odluči ostati duže od četiri dana
PITANJE: Ja sam Alžirac i došao sam u Britaniju još prije tri godine. Otkako sam čuo fetvu šejha Ibn Usejmina da kraćenje nema svoje vrijeme, ja kratim namaz i smatram se poput onoga koji iščekuje. Čim stanje u mojoj državi postane sigurno, ja ću se vratiti. Želim od vas jasan odgovor u vezi situacije u kojoj se nalazim,
Allah vas nagradio najljepšom nagradom.
ODGOVOR: Fetva šejha Ibn Usejmina, rahimehullahu te'ala, na osnovu općenitih dokaza, da putnik koristi olakšicu, pa krati, spaja i ne posti sve dok se smatra musafirom, ustvari je fetva šejhul-islama Ibn Tejmijje, rahimehullahu te'ala, prije njega. Međutim, džumhur – većina islamskih učenjaka zastupa mišljenje da je na musafiru da koristi olakšice ukoliko ne namjerava boraviti u određenom mjestu duže od četiri ili više dana, što je sigurnije i opreznije mišljenje. Na osnovu ovog mišljenja šejh Abdul-Aziz b. Baz, rahimehullahu te'ala, izdao je fetvu.
(Šejh ABDUL-KERIM B. ABDULLAH EL-HUDAJR)
Je li ispravno učenje ezana i ikameta na uho novorođenčeta
Hadis o učenju ezana novorođenčetu nije ispravan. Bilježe ga: Ahmed u svome ''Musnedu'', Ebu Davud i Tirmizi u Sunenima, Bezzar u ''Musnedu'', Taberani u ''Mu'džmeu'', Bejheki u ''Šu'abul-imanu'', Abdurrezzak u svome ''Musannefu'' putem Asima b. Ubejdullaha od Ubejdullaha b. Ebi Rafi'a od njegova oca, da je rekao: ''Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je proučio ezan – kao za namaz – na uho Hasana b. Alije kada ga je Fatima rodila.“ U lancu prenosilaca nalazi se Asim b. Ubejdillah za kojeg Ebu Hatim kaže: ''Čudnih je i prevrtljivih hadisa. Nema hadisa na koji se može osloniti.“ Ibn Me'in ga je ocijenio slabim. Buharija je rekao za njega: ''Munkerul-hadis.“ Ebu Ja'la bilježi od Husejna da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Kome se rodi dijete pa mu na desno uho prouči ezan, a na lijevo ikamet, neće mu nauditi šejtan.“ U lancu prenosilaca je Mervan b. Salim el-Gifari koji je metruk – ostavljen, odbačen. Bejheki bilježi u ''Šu'abu“ putem Hasana b. Amra od Kasima b. Mutiba, od Mensura b. Safijje, od Ebu Ma'beda, od Ibn Abbasa da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, proučio ezan na desno uho i ikamet na lijevo uho Hasanu b. Aliji kada se rodio. Hadis je munker. U lancu prenosilaca je Hasan b. Amr kojeg je Buharija ocijenio lažljivcem. Shodno navedenom, nema hadisa koji potvrđuje poželjnost učenja ezana na uho novorođenčeta.
(Šejh ABDUL-AZIZ B. MERZUK ET-TARIFI)