Svetost Mekke i njena znamenja
Crni Kamen ili Hadžerul-Esved je jedan od najpoznatijih znamenja Ka'be, ali i Mekke. Nalazi se ugrađen u njenom južnom uglu na visini od 110 cm. Širok je 17 cm, a dug 25 cm. Za njega je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Crni kamen je spušten iz Dženneta i bio je bijelji od snijega, pa je pocrnio zbog grijeha ljudi.", i rekao je: "Ovaj kamen će doći na Sudnjem Danu i imat će dva oka sa kojima vidi i jezik sa kojim govori, pa će svjedočiti za onog ko ga dodirne onako kako treba."
Sveti hram u Mekki ima daleku prošlost i istoriju koja se veže za njega. On je jedan od najstarijih, najslavnijih i najplemenitijih građevina u historiji uopće. Allah, subhanehu ve te'ala, kaže: „Prvi hram sagrađen za ljude jest onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svijetovima." (Prijevod značenja Ali 'Imran, 96.) Sagradio ga je po Allahovoj zapovjedi Ibrahim, 'alejhisselam, uz pomoć svoga sina Ismaila, 'alejhisselam. Uzvišeni Allah kaže: „I kada smo kao pribježište Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo: 'Ne smatraj Nama nikoga ravnim, i očisti ovaj Hram Moj za one koji će ga obilaziti, koji će tu u blizini njegovoj stanovati, i koji će molitvu obavljati'" (Prijevod značenja El-Hadždž, 26.), i kaže: „... I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: 'Hram Moj očistite za one koji ga budu obilazili, koji budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali.'" (Prijevod značenja El-Bekara, 125.), i kaže: „I dok su Ibrahim i Ismail temelje Hrama podizali, oni su molili: 'Gospodaru naš, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš!'" (Prijevod značenja El-Bekara, 127.) Uzvišeni je učinio još mnogo ranije svetim mjesto na kome je sagrađena Ka'ba. Dokaz za to je hadis Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u kojem kaže: „Ovo mjesto je Allah učinio svetim onoga dana kada je stvorio nebesa i zemlju, pa će ono biti sveto, po Allahovom naređenju sve do Sudnjega Dana." (Hadis bilježe Buharija i Muslim) Nema vjerodostojnog hadisa koji potvrđuje da je Ka'ba bila napravljena još prije Ibrahima, 'alejhisselam. Sve što se navodi o tome da je Ka'ba sagrađena još prije Ibrahima, 'alejhisselam, ne može poslužiti kao validan dokaz.
Opis Ka'be
Ka'ba je danas oblika kocke i nalazi se u sredini Mesdžidul-Harama. Visina Ka'be je oko 12,95 metara. Širina zida prednje strane Kabe, na kojem se nalaze vrata, je 11,68 metara, a suprotni zid strane gdje su vrata je 12,90 metara. Širina zida na strani na kojoj se nalazi polukružni zid je 9,90 metara, a širina zida između jemenskog ugla i Crnog Kamena je 10,18 metara. U untrašnjosti Ka'be se nalaze 3 drvena stuba koja podbočuju krov Ka'be. Naspram vrata se nalazi mali mihrab. Vjerovatno je tu klanjao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem. U desnom uglu se nalaze stepenice koje vode na krov. Ibrahim, 'alejhisselam, je napravio dvoja vrata kada je izgradio Ka'bu, na jedna se ulazilo, a na druga izlazilo. Međutim kada su Kurejšije obnavljali Ka'bu i kada su odlučili da je skrate zbog nemanja dovoljno halal imetka, ostavili su samo jedna vrata u blizini Crnog Kamena. Visina vrata je 3,10 metara, a široka su 1,90 metara. Visina na koju su podignuta vrata od zemlje je 1,84 metra.
Crni Kamen
Crni Kamen ili Hadžerul-Esved je jedan od najpoznatijih znamenja Ka'be, ali i Mekke. Nalazi se ugrađen u njenom južnom uglu na visini od 110 cm. Širok je 17 cm, a dug 25 cm. Za njega je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Crni kamen je spušten iz Dženneta i bio je bijelji od snijega, pa je pocrnio zbog grijeha ljudi." (Tirmizi, 877; a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u Silsili Sahiha, 2618.) Crni kamen ima poseban i visok položaj u dušama vjernika zbog mnoštva predaja koje govore o njegovoj posebnosti. Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ovaj kamen će doći na Sudnjem Danu i imat će dva oka sa kojima vidi i jezik sa kojim govori, pa će svjedočiti za onog ko ga dodirne onako kako treba." (Tirmizi, 961; Ibnu Madže, 2944; a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim.) Kroz historiju je Crni Kamen bivao oštećen više puta. U jednom od sukoba između emevija sa Ibn Zubejrom, radijallahu 'anhu, je Crni Kamen bio oštećen. Nakon što je Ka'bu zahvatio jak plamen, prilikom bacanja zapaljenih naprava uz pomoć katapulta, Crni Kamen se raspao na tri dijela. Ibn Zubejr ga je zatim stavio u srebreni obruč. Također je jedna šitska sekta pod imenom El-Keramiti izvadila Crni Kamen i odnijela ga u mjesto El-Ihsa, koje je bilo sjedište te sekte. Ovo se desilo 319 h.g. Tek nakon dvadeset godina, muslimani su vratili Kamen i ugradili ga na njegovo mjesto.
El-Multezem
El-Multezem je mjesto između Crnog Kamena i vrata Ka'be. Ovaj prostor je dug dva metra. Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu 'anhu, da je rekao: „Prostor između Crnog Kamena i vrata Ka'be je El-Multezem." (Bilježi Abdurezzak u Musanefu 9047.)
El-Hatim - Hidžr Ismail
El-Hatim je prostor sa sjeverozapadne strane omeđen sa polukružnim zidom. Dio tog prostora (3 metra) je nekad bio dio Ka'be. Kad su Kurejšije odlučili da obnove Ka'bu, ponestalo im je halal imetka, pa su je skratili za otprilike 3 metra i tako izostavili taj dio koji ze zove El-Hatim ili El-Hidžr. Prenosi Aiša, radijallahu 'anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, govorio da bi volio sagraditi Ka'bu na Ibrahimovim temeljima, pa je rekao: „Dodao bih 5 lakata El-Hidžra da bude dio Ka'be." (Muslim, 1333.) Također je jedne prilike rekao Aiši, radijallahu 'anha, koja je volila klanjati u Ka'bi: „Klanjaj ovdje (pokazavši joj prostor El-Hidžr), jer ako želiš ući u Ka'bu, ovo je doista dio Ka'be." (Džami Et-Tirmizi, 876.) Ćoškovi Ka'be koji se nalaze na toj strani nemaju svoje posebnosti, jer čak oni ni nisu pravi ćoškovi od Ka'be koju je sagradio Ibrahim, 'alejhisselam, iz razloga što je Ka'ba sa te strane skraćena.
Er-Rukn El-Jemani
Er-Rukn El-Jemani je okrenut prema Jemenu i zbog toga se zove Jemenski ugao. Od Ibn Abbasa, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije ništa dodirivao rukom osim Crnog Kamena i Jemenskog ugla." (Džami Et-Tirmizi, 858.) Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bi učio, u tevafu dok bi prolazio između Jemenskog ugla i Crnog Kamena, ajet: "...Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u ognju!" (Prijevod značenja El-Bakara, 201.)
Mekamu Ibrahim
Mekamu Ibrahim je mjesto na kojem je stajao Ibrahim, 'alejhisselam, dok je gradio Ka'bu. Kada više nije sa zemlje mogao da zida, Allahov Poslanik Ibrahim, 'alejhisselam, je našao kamen na kojem bi stajao. Dok ga je pomjerao oko zidova Ka'be, Uzvišeni Allah je dao da se ucrtaju tragovi Ibrahimovih stopala na tom kamenu, kao znak obilježja Ibrahimove gradnje Ka'be. Uzvišeni Allah je naredio vjernicima da Mekamu Ibrahim uzmu za mjesto iza kojeg će klanjati, što ukazuje na njegovu vrijednost i svetost: "... Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete namaz obavljati!" (Prijevod značenja El-Bekara, 125.) Također ga Uzvišeni spominje kao svoje znamenje: „... U njemu su znamenja očevidna - mjesto na kojem
je stajao Ibrahim..." (Prijevod značenja Ali 'imran, 97.) Dubina traga jednog stopala u stijeni je 10 cm, a drugog 9 cm. Otisak dužine stopala bez prstiju je 22 cm, a širina je 11 cm. Visina cijelog kamena je 75 cm, a širina je 130 x 180 cm.
Zem-zem
Blagoslovljeni izvor vode Zem-zem se nalazi u matafu (mjesto gdje se obavlja tavaf) nedaleko od vrata Benu-Šejbe. Između njih i Hadžeru-l-Esveda je udaljenost je od 21 m. Voda Zem-zem je prema hadisima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, najbolja voda na svijetu. To je blagodat koju je Uzvišeni ukazao Ibrahimu, 'alejhisselamu, i njegovim potomcima. Zem-zem je jedan od Allahovih znakova Njegove moći i milosti u Mekki. Melek Džibril, uzrokovao je njegovo pojavljivanje i u više navrata je Poslanikovo srce oprao tom vodom. Voda Zem-zem je ljekovita i hranjiva. Buharija je zabilježio predaju od Ibn Abbasa, radijallahu 'anhum, u kojoj kaže: "Prva žena koja je upotrijebila pregaču je Ismailova, 'alejhisselam, majka. Ona ju je uzela da bi njome od Sare prikrila trudnoću. Zatim je Ibrahim, 'alejhisselam, poveo nju i Ismaila, 'alejhisselam, koga je još dojila, i ostavio ih kod današnje Ka'be, pod jednim velikim drvetom, iznad Zem-zema, u visini današnje Ka'be. Tada Meka nije bila nastanjena i tu nije bilo vode. On ih je tu ostavio, a pored njih je stavio torbu sa datulama i mješinu u kojoj je bila voda. Ibrahim, 'alejhisselam, se zatim okrenuo i pošao nazad, a Ismailova majka je pošla za njim i upitala ga: "Ibrahime, kuda ideš, i ostavljaš nas u ovoj dolini u kojoj nema žive duše, niti ičeg drugog?" Upitala ga je to više puta, ali se on nije okretao prema njoj, pa mu je rekla: "Je li ti to Allah naredio?" "Da", rekao je. Ona je na to rekla: "U tom slučaju, nećemo biti izgubljeni!" i vratila se nazad. Ibrahim, ‘alejhisselam, se udaljavao sve dok nije došao do jednog prevoja gdje ga nisu mogli vidjeti. Tu se okrenuo prema mjestu gdje će biti Ka'ba, podigao ruke i zamolio ovim riječima: "Gospodaru naš, neke svoje potomke sam naselio u dolini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoga Časnog hrama, da bi, Gospodaru naš, obavljali namaz. Zato daj da srca ljudi teže njima i opskrbi ih plodovima, da bi bili zahvalni." (Prijevod značenja Ibrahim, 37.)
Ismailova majka je dojila Ismaila, 'alejhisselam, i pila tu vodu. Kada je u mješini nestalo vode, ožednjeli su i ona i njen sin. Kada je vidjela kako se on previja od žeđi -ili je rekao: "prevrće"-, nije ga mogla više gledati, nego se okrenula prema Safi, najbližem brežuljku, pa se popela na njega. S njega se okrenula prema dolini ne bi li koga ugledala, ali nije vidjela nikoga. Zatim se spustila sa Safe i kada je stigla na sredinu doline, zadigla je rub svoje haljine i potrčala kako čovjek u nevolji trči, dok nije prešla dolinu i došla do Merve, pa se popela i na nju. I odatle je pogledala ne bi li koga vidjela, ali nije vidjela nikoga. I to je sve ponovila sedam puta. Ibn Abbas, radijallahu 'anhum, kaže da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Zato ljudi trče između Safe i Merve (čine sa 'j)." Kada se zadnji put popela na Mervu, čula je neki glas, pa sama sebi rekla: "Šuti!" Zatim je osluhnula i ponovo čula neki glas, pa rekla: "Čula sam te, pa možeš li mi pomoći?" U tom momentu ugledala je meleka na mjestu gdje je Zem-zem, kako kopa svojom nogom, ili je rekao: "krilom", dok se nije pojavila voda. Ona je počela zagrađivati vodu, pokazavši rukom: "ovako" i grabiti vodu u mješinu. Svaki put kad bi zahvatila, voda bi šiknula. Ibn Abbas kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka se Allah smiluje Ismailovoj majci, da je ostavila Zem-zem, ili je rekao: da nije zahvaćala vodu, Zem-zem bi bio jak izvor." Ibn Abbas dalje kaže: "Kada se napila vode i podojila dijete, melek joj je rekao: "Nemoj se bojati da ćete biti izgubljeni! Na ovom mjestu bit će Allahov hram - Ka'ba, koji će sagraditi ovaj dječak i njegov otac. Allah neće dozvoliti da se izgube oni koji ga slijede." Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao za Zem-zem: "Zem-zem je hrana koja zasićuje i lijek." (Sahih tergib ve terhib, 1162.), i rekao je: „Zem-zem je za ono za što se pije." (Sahih, Silsiletu Sahiha, 883.) Vrelo vode Zem-zem se nalazi na dubini od 30 metara, njegova jačina izviranja je između 11 i 18,50 litara u sekundi, zavisno od vremena.
Cijela Mekka je harem - sveti i zaštićeni prostor
Uzvišeni Allah kaže u Svojoj Knjizi: „... Zar im Mi ne pružamo priliku da borave u svetom i sigurnom mjestu (Mekka) gdje se, kao Naš dar, slivaju plodovi svakovrsni; međutim, većina njih ne zna." (Prijevod značenja En-Kasas, 57.), i kaže: „Ja sam primio zapovijest da se klanjam jedino Gospodaru ovoga grada (Mekka), kojeg je On učinio svetim..." (Prijevod značenja En-Naml, 91.) Gospodar nebesa i zemlje je učinio ovo mjesto haremom. Harem je sveti i zaštićeni prostor, gdje se ne smije prolijevati krv i voditi borba, gdje je zabranjen lov i sječa drveća, i gdje je zabranjeno bilo kakav prestup činiti. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Allah je učinio ovo mjesto (Mekka) svetim onog dana kada je stvorio nebesa i zemlju, pa će ono biti sveto, po Allahovom naređenju sve do Sudnjega Dana. U njoj se ne smije sjeći drvo, ne smije se loviti, ne smije se uzimati nađena stvar - osim ako će se to obznaniti, ne smiju se čupati biljke ..." (Muslim, 1353.) Površina Harema nije samo dio oko Ka'be, već se granice harema protežu čak izvan grada Mekke. Nakon oslobađanja Mekke, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je pokazao i naredio Ebu Usejdu El-Huzaiju, radijallahu 'anhu, da obilježi granice dokle se sve proteže prostor koji se smatra haremom - svetim i zaštićenim. One su i dan danas poznate, te nisu na istoj razdaljini u odnosu na Ka'bu. Granica harema u mjestu Udat Lebin je udaljena od Mesdžidul-Harama 16 km, granica na El-Hudejbiji je udaljena 22 km, granica El-Džiran je udaljena 22 km, granica na Nahli je udaljena 13 km, na Et-Ten'imu 7.5 km i granica na brdu Arefatu je udaljena 22 km. Ukupna površina harema iznosi 550 kvadratnih kilometara. Dok dužina obima harema iznosi 127 km.
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu, 'alejhi ve sellem: „Namaz u ovoj mojoj džamiji je vrijedniji od hiljadu namaza u nekoj drugoj džamiji, osim El-Mesdžidul-Harama. Namaz u El-Mesdžidul-Haramu je kao stotinu hiljada namaza u nekoj drugoj džamiji." (Ibn Madže, 1406.)